TEST SCHMIDTOVE VJERODOSTOJNOSTI Kada je forma bitnija od sadržine

Piše: Muharem Cero

Odlukom o prihvatanju izmjena i dopuna Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u RS-u Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, omogućeno je da danas, 7. 10. 2022. stupi na snagu taj zakon. Naravno da je odluka političke naravi. 

Odnos prema ovom zakonu dao se primijetiti već u postupku njegovog donošenja na 35. posebnoj sjednici NSRS. Klub Bošnjaka je mlohavo i gotovo nikako osporavao njegovu neustavnu sadržinu, a sve potvrdio neprisustvom u momentu glasanja za isti. 

Poslanici bošnjačkog kluba nisu prisustvovali istom činu. Jučerašnjom izjavom jednog od članova poslaničkog kluba Alije Tabakovića ogoljeni su i razlozi ovakvog djelovanja poslaničkog kluba. Tabaković je takav stav opravdavao recipročno istovjetnim zakonskim rješenjima u Federaciji BiH. 

Smokvin list - političku maskirku Klub Bošnjaka je pokušao kamuflirati svoje prethodno djelovanje ulaganjem vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište u RS. Taj čin za ovu priču je od potpune nevažnosti. 

Cijela priča ima i svoju prethodnu genezu. 9. juna 2022. godine Novalićeva vlada je oformila šestočlanu Radnu grupu na čelu sa Editom Kalajdžić kojoj je dala u zadatak da sve akte, zakone i odluke u FBiH, koji su u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda u materiji statusa državne imovine stavi van snage i prilagodi samim odlukama. 

I nakon pet mjeseci Radna grupa, očekivano, nije obavila od nje očekivano i nije postupila po nalogu Komunikea Vijeća za implementaciju mira od 6. i 7. septembra ove godine. Jasno je pretpostaviti da se to neće dogoditi u sljedećem vremenu, a da to nije odluka članova Radne grupe, pa ni Novalićeva, nego političkih centara moći, koji su kreirali ove izvršne strukture. 

Posljedice stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u RS su dalekosežno opasne i pogubne po bosanskohercegovačku državnost, a one po prvi put odriču vlasniku imovine iz sukcesije - državne imovine - institucijama Bosne i Hercegovine i Parlamentu BiH da regulišu ovu materiju zakonom o državnoj imovini. 

Ne uvažavajući Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, Narodna skupština RS prvi put uz saglasnost bošnjačkog kluba u njoj i istog kluba u Vijeću naroda je odrekla pravo i obavezu države BiH i njenog Parlamenta da regulira svojim zakonom pitanje državne i imovine. 

Prijenos ove nadležnosti na entitet nije ništa drugo nego odricanje od državnog suvereniteta BiH, i osporavanje državnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, a uvođenje u kapacitet suvereniteta i ustavnog kontinuiteta entiteta RS i posljedično drugog većeg entiteta FBiH. 

Sve po mjeri koncepta sastavljene države, kako to ustrajno Dodik tvrdi, očekuje i priziva. 

Kako će provođenje Zakona o legalizaciji proizvesti nezakonite i nepopravljivo štetne posljedice, u ovom trenutku taj čin može prevenirati jedino i isključivo visoki predstavnik Schmidt. Svojim zakonima, koji su na snazi, Schmidt je ojačao obavezu donošenja zakona o državnoj imovini u Parlamentu BiH, a svaku tome suprotnu radnju prepoznao kao ništavnu postizanja pravnih učinaka. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata u velikoj mjeri zadire u jednostrani prenos vlasništva na imovinu države BiH, pa je stoga po svojoj prepoznatljivo pravno ništavan, a što podrazumijeva i priziva djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta koji bi taj čin (ništavnosti) trebao i morao formalizirati. 

Na kušnji je vjerodostojnost njegovog autoriteta, moći i spremnosti djelovanja. Ne radi se samo o njegovom ustavnom pravu shodno aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nego i njegovoj obavezi. Njegov čin bi bio u ovome trenutku supstitucija za onemogućeno djelovanje Parlamenta BiH. 

Schmidt to ima obavezu učiniti. 

Po principu kontinuiteta istu mogućnost do imenovanja i stupanja u mandat novoizabranih struktura u BiH, u odnosu na izborne rezultate, netom održane, imaju i sve postojeće aktivno legitimirane osobe na funkcijama za pokretanje ustavne apelacije pred Ustavnim sudom BiH protiv neustavnog zakona o legalizaciji. Možemo ih prepoznati u osobama članova Predsjedništva Džaferovića i Komšića, predsjednika i potpredsjednika FBiH, Čavare, Mahmutovića i Dunovića, predsjedavajućih i parlamenata FBiH i BiH, Zaimovića, Zvizdića, člana kolegija Doma naroda BiH Bakira Izetbegovića, kao i potrebnog broja poslanika u entitetskom i državnom parlamentu. 

Pobrojani mogu svojom apelacijom Ustavnom sudu BiH zaustaviti štetne posljedice koje nastaju i slijede, a koje u konačnici nepopravljivo i predvidivo vode preustroju države Bosne i Hercegovine po modelu tri etnoteritorijalne jedinice sa visokim kapacitetom vlastite suverenosti iščitavanim modelom konfederalnog ustroja, a što bi bila tek prelaznica u mogućnost disolucije i nestanka bh. državnosti. 

Ne dotičući se izborne kombinatorike koja je u toku i koja tek slijedi, aktivnu legitimaciju za pokretanje spora valja tretirati tek na način da nije bitno je li mačka crna ili bijela, bitno je da lovi miševe. 

Nedostatak reakcije Schmidta čini njega pa i međunarodnu zajednicu nevjerodostojnim i neiskrenim partnerom u zaštiti bh. državnosti. A nedostatak reakcije prozvanih potvrđuje tezu da oni nisu subjekt, nego tek projektovani objekt odlučivanja u BiH. 

Čas za djelovanje i Schmidta ali i pobrojanih nema produženi rok trajanja - ODMAH i SAD!

Politički projekti zaodjenuti navodnom brigom za izbjeglice i njihov status u ovom slučaju nisu ništa drugo nego krinka kojom se prikriva priprema za podjelu BiH! Vraćanje imovine (prije svega poljoprivrednog zemljišta) u nadležnost reguliranja države, ne odriče mogućnost legalizacije objekata niti u RS niti u FBiH. Preferencija forme rješavanja ovog pitanja važnija je od same sadržine. 

Sve drugo je izdaja Bosne!