AKADEMSKA ZAJEDNICA Schmidt odlukama koje je donio i namjerava donijeti gura BiH u nove podjele

SARAJEVO, (Patria) - Nećemo šutjeti, poručili su predstavnici akademske zajednice u BiH povodom izmjena Izbornog zakona, ali i pitanja državne imovine koja je, vjerovatno, predmet narednih odluka Christiana Schmidta.

Koja je uloga visokog predstavnika i OHR-a u Bosni i Hercegovini, koje su pravne i politološke refleksije odluka u paketu Cristiana Schmidta, pitanja su o kojima i akademska zajednica sve glasnije govori.

„Imamo potvrdu kroz presude Evropskog suda za ljudska prava da nismo odgovorili na pravne obaveze. Tu si i presude Ustavnog suda BiH. Visoki predstavnik sve to stavlja na stranu, sa te gomile uzima presudu koja je izvršena kako bi na bilo koji način stvorio bilo kakav osnov za ono što radi. On nema utemeljenje u pravu za ono što radi, a pogotovo u onome što namjerava uraditi“, kaže dr. sc. Zlatan Begić, vanredni profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli.

Nametnute izmjene Izbornog zakona BiH, složni su, nisu korak naprijed. Naprotiv, doprinose daljnjim etničkim podjelama u Federaciji.

Prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, objašnjava kako one deblokiraju samo moment do imenovanja predsjednika i potpredsjednika i nakon toga apsolutno ne moraju ići korak naprijed i možemo ući u novu fazu blokade: „Ono čega se ja plašim jeste da je napravljena ulazna tačka za nove promjene Izbornog zakona koje će ići u smjeru da se obesmisli dosadašnji način izbora i članova Predsjedništva BiH, da da se to prevede u suštinski etničko prezentiranje građana“.

„Kada potvrdimo da je odluka visokog predstavnika u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na području cijele BiH, dobijamo jasnu sliku kakava je pozicija te odluke, a, ustvari, jedno proširenje aparthejda u BiH i odluka i rješenja koja su u suprotnosti sa modernim evropskim principima“, navodi doc. dr. Sedad Dedić, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zenici.

Zakon o državnoj imovini, kao najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini, smatraju, mora biti donesen u državnim institucijama uz učešće OHR-a, jer veći dio odluka o tom pitanju donosio je upravo visoki predstavnik. No, rješenje koje se najavljuje o pitanju državne imovine u entitetu RS, poručuju, nije prihvatljivo, jer je riječ o parcijalnom rješenju.

„Ako polazimo od toga da je Bosna i Hercegovina naslijedila što je Imovina Republike Bosne i Hercegovine, Jugoslavije, onda možemo reći da bi time neko nama, Bosni i Hercegovini, oduzeo imovinu i time povrijedio ne samo naše zakone nego i odluke Ustavnog suda BiH i protokol 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda“, ističe prof. dr. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici.

Državni pravobranilac BiH Ismet Velić podsjeća kako su prinicipi uspostavljeni međunarodnim pravom, domaćim pravom, odlukama domaćih sudova, Ustavnog suda, Evropskog suda - principi koje moramo slijediti: „Ako bi na adekvatan način bilo regulisano pitanje te imovine, ona bi mogla biti od koristi onima kojima pripada, prvenstvo građanima, ali i instituacijama ove države“.

U situaciji kada se određene političke snage ponašaju prema državi i Ustavu kao švedskom stolu - uzimajući ono što im odgovara, a istovremeno ignorirajući što ne žele, akademska zajednica saglasna je da građani Bosne i Hercegovine nemaju adekvatnu podršku međunarodne zajednice. Stoga očekuju da će OHR i političari raditi po principima vladavine prava kada je riječ o važnim pitanjima, ali i više konsultovati struku, što do sada nije bio slučaj.