ANTIFAŠISTI U JAJCU AVNOJ nas obavezuje na zajedničku akciju, puno je nas više nego onih na suprotnoj strani

(Patria) - U Jajcu je danas održano okupljanje antifašista povodom godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a koje je održano 29. novembra 1943. godine. U Jajce su danas došli antifašisti iz BiH, Slovenije, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije. 

Muzej II zasjedanja AVNOJ-a organizirao je i svečanu akademija povodom 79 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano u Jajcu 29.11.1943. godine sastavni je dio historijske tradicije naroda Bosne i Hercegovine i jedan je od kamena međaša njene historije. Na II zasjedanju AVNOJ-a potvrđene su Odluke I zasjedanja ZAVNOBiH-a kojima je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Odluke ova dva historijska zasjedanja od velikog su značaja i za savremenu državu Bosnu i Hercegovinu, i to iz dva razloga. Prvo, Bosna i Hercegovina je 1992. godine, kada su njeni narodi odlučili da raskinu državne veze sa federalnom državom Jugoslavijom, bez većih zapreka dobila međunarodno priznanje zahvaljujući odlukama donijetim na zasjedanjima u Mrkonjić Gradu i Jajcu (kojima je Bosna i Hercegovina potvrđena kao suverena država, koja je potom ušla u jugoslovensku federaciju). Nakon međunarodnog priznanja 1992. godine, granice Bosne i Hercegovine utvrđene na II zasjedanju AVNOJ-a prihvaćene su kao važeće i nepromjenljive.  

Manifestacija „Dani AVNOJ-a u Jajcu“ jedinstvena je na našim prostorima. Muzej II zasjedanja AVNOJ-a na ovaj način čuva sjećanje na antifašističku tradiciju svih jugoslovenskih naroda. 

Predsjednik SABNOR-a Sead Đulić svoje obraćanje započeo je riječima "Smrt fašizmu", a dobio odgovor prisutnih "Sloboda narodu". 

"Da nije bilo Drugog zasjedanja AVNOJ-a danas sigurno nijedna od ovih država nastalih raspadom Jugoslavije ne bi bila država. Sve su priznate u AVNOJ-evskim granicama. Svima je data mogućnost referenduma na bazi AVNOJ-a. Nije ovo samo sjećanje i žal za Jugoslavijom, to je zagledanost u budućnost ali i nadahnuće sjajnim odlukama donesenim ovdje. Ovdje su se donosile historijske odluke i donijeli slobodu svim narodima eks Jugoslavije. Koliko je bilo teško uspostavljati civilnu vlast u takvim ratnim uslovima. Za vrijeme 2. svjetskog rada kada je KPJ 1941. pozvala narod na ustanak ta partija bila je zabranjena na čitavoj teritoriji Jugoslavije. Samo 72.800 ljudi uz komunikacije od usta do usta, oni su uspjeli mobilisati narode i stvoriti vojsku od 800.000 partizana. Prije svega bili su željni borbe za jednakost, socijalnu pravdu. I u tim uslovima stvarali slobodnu teritoriju, u najtežim borbama imali viziju države. Oni koji su donosili te 1943. odluke razmišljali su šta hoće i žrtvovali se da ostvare. Jedini u Evropi narodi Jugoslavije su imali revoluciju i stvorili državu. Ovdje su donijeli odluke kakva ta država treba da bude. U Jajcu je konačno potvrđeno ono što je zaključeno u Mrkonjić Gradu. Tu je zabetonirano da je BiH ravnopravna republika sa svim drugim republikama i da niko nema pravo da nas dira. On nam je omogućio referendum 1992. Iz tog zajedništva što je tada isijavalo, naučimo da imamo zajedničko naslijeđe koje nam je dalo sve što smo imali, nadahnimo se i gradimo tu budućnost zajedno. Imamo previše zajedničkog da bismo govorili o razlikama. Neka se naš glas antifašista eks Jugoslavije čuje jednako glasno kao što se Titovih antifašista čuo 1943. u čitavom svijetu.  Nas antifašista od Triglava do Đevđelije ima mnogo više nego onih nasuprot nas. Nemamo pravo na šutnju, nemamo pravo na nedjelovanje, AVNOJ nas obavezuje na zajedničku akciju zbratimljeno. Natjerajmo naše vlasti da rade isto to", poručio je Đulić.