Kajganić je našao 'rupu' u zakonu da ne kažnjava negatore genocida, ali šta je sa 9. januarom i podrivanjem ustavnog poretka

Piše: A. Čorbo-Zećo

Datum obilježavanja Dana Rs - 9. januar još 2015. godine proglašen je neustavnim. Od tada do danas Tužilaštvo BiH nije smoglo snage niti je pokazalo volju da procesuira one koji besramno i dalje obilježavaju ovaj neustavni dan.

Milanko Kajganić još nije pronašao neko pojašnjenje zašto ne procesuira one koji podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Na njegovu sreću to je uspio naći u Zakonu koji je nametnuo Valentin Incko a koje se tiču zabrane negiranja genocida. Optužnica nema, a Kajganić kao papagaj ponavlja da imamo preko 40 predmeta, a da nemamo gotovo nijedan izvještaj podnesen od policijskih agencija iz Bosne i Hercegovine i nemamo nijedne do sada podignute optužnice. 

“Sve prijave su u radu. Kada postupajući tužioci budu smatrali da ima dovoljno dokaza za izvršenje krivičnog djela podizat će optužnice i onda ćemo vidjeti koje su odluke Suda po tom pitanju”, navodio je Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Krije se kajganić i iza nedostaka sudske prakse.

„Što se tiče nedostataka sudske praske u odnosu na dopunu člana 145a. KZ BiH, u okviru Tužilaštva BiH rađena je analiza dostupne domaće i međunarodne sudske prakse te je ustanovljeno da je konkretno u slučaju negiranja Holokausta Evropski sud za ljudska prava zauzeo stanovište da se radi o zloupotrebi prava na slobodi izražavanja što je u mnogome tužiocima olakšalo procesuiranje negiranja Holokausta, što nije slučaj kod odredbe člana 145a KZ BiH (kod negiranja genocida i ratnih zločina treba dokazati da je ono takvo da bi moglo izazvati nasilje, za razliku od Holokausta gdje to ne treba dokazivati)“, kazao je Kajganić.

Na zabranu negiranja genocida čekalo se skoro tri decenije, zakonski smo konačno dočekali da se regulira ovo pitanje, ali efekta još uvijek nema.

No, Tužilaštvo BiH nijemo je i povodom obilježavanja neustavnog Dana Rs.

Krivičnim zakonom BiH neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava tretira se kao krivično djelo.
U članu 239.  stoji:

-Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Doma za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Tužilaštvo BiH koje je nadležno za vođenje istrage pravdali su se da nisu od Ustavnog suda BiH dobili rješenje kojim se konstatuje neizvršenje odluke Ustavnog suda, kao i identifikaciju pojedinaca koji odluku ne sprovode.

Odluka je donesena 26. novembra 2015. godine, rok od šest mjeseci je istekao 26. maja 2016. godine. Uz Tužilaštvo BiH svakako bi i Vijeće za implementaciju mira (PIC) i OHR trebali reagirati na političkom nivou zbog neupitnog podrivanja dejtonskog ustavnopravnog poretka.

Ali Tužilaštvo BiH svojim nečinjenjem pokazuje da su funkcioneri SNSD-a zaštićeni!