Članak

Evropski parlament danas glasa o spornoj Uredbi o autorskim pravima

​Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer "pomoćna autorska prava", za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada nego obuhv

BRISEL, (Patria) - Evropski parlament će u četvrtak, na inicijativu grupe zastupnika, glasati o početku pregovora s Vijećem i Komisijom o Uredbi o autorskim pravima koja je izazvala polemike i strahove da će omogućiti cenzuru i ograničiti slobode na internetu.

Po procedurama Evropskog parlamenta grupa od najmanje 76 zastupnika, 10 posto od ukupnog broja, može prigovoriti otvaranju pregovora s Vijećem bez plenarnog odobrenja, odnosno uskratiti mandat da se ulazi u pregovore s Vijećem na temelju iznesenog prijedloga. 

Zahtjev je do ponoći u utorak, koji je bio krajnji rok, potpisao dovoljan broj zastupnika.

Ako se na glasanju u četvrtak potvrdi prijedlog Odbora za pravosuđe (JURI), pregovori između Vijeća EU-a i Evropskog parlamenta mogu početi bilo kada.

U protivnom će se o prijedlogu usvojenom na Odboru raspravljati i glasati na plenarnoj sjednici u septembru.

U Komisijinom prijedlogu uredbe za kritičare su najsporniji članci 11 i 13 koji utvrđuju pomoćna autorska prava, odnosno uvode, kako tvrde protivnici, "porez na poveznice", a od pružatelja usluga na internetu traži da provjeravaju i štite autorska prava i prije objave.

Po jednima, ako se predložena pravila usvoje, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju, a po drugima to predstavlja kraj slobodnog interneta kakvog danas poznajemo, prenosi Hina.

Članak 11 predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.

Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer "pomoćna autorska prava", za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada nego obuhvataju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove.

Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije nego što je kliknu.

Po članku 13, internetske platforme s "velikim količinom" materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i spriječavati kršenje autorskih prava.

To bi  navodno moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.

#Svijet