U Abu Dhabiju danas kreću dvodnevni mirovni pregovori Rusije i Ukrajine

(Patria) - U Abu Dhabiju danas kreće novi krug mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Razgovori će trajati dva dana - danas i sutra, a glavna tema bit će sigurnosne garancije i mogućnosti okončanja rata. Riječ je o prvim takvim trilateralnim pregovorima od februara.

Rusija protiv evropskog učešća

Evropska unija potvrdila je da će njeni predstavnici također doputovati u Abu Dhabi, zajedno s predstavnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.

Međutim, Rusija se protivi njihovom učešću za glavnim pregovaračkim stolom, pa zasad nije jasno hoće li evropski dužnosnici direktno razgovarati s ruskom delegacijom.

Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izričito je odbacio mogućnost da se evropski predstavnici pridruže pregovorima Rusije, Ukrajine i SAD-a.

- Niko ih neće pozvati za pregovarački sto - rekao je Ušakov, dodavši da evropskim dužnosnicima neće biti dopušten ulazak u prostoriju u kojoj se vode pregovori, čak ni ako doputuju u Abu Dhabi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jučer je ponovio da Moskva ne predviđa evropsko učešće u ovoj fazi.

Prema njegovim riječima, Amerikanci i Ukrajinci imaju vlastite kanale komunikacije s evropskim partnerima te vjerovatno uspostavljaju zaseban mehanizam koordinacije.

Ipak, Peskov je priznao da će Evropljani u nekoj kasnijoj fazi morati biti uključeni u pregovore jer se razgovara i o budućem sigurnosnom poretku cijelog kontinenta.

S druge strane, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je jučer da će Evropska unija biti prisutna u Abu Dhabiju.

- EU će biti prisutna zajedno s našim partnerima - poručila je nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Stiže i NATO

Prema Euronewsu, Evropska komisija i Evropsko vijeće šalju zajedničku delegaciju visokih dužnosnika. Predvodit će ga Bjoern Seibert, šef kabineta Ursule von der Leyen, i Anna-Maria Boura, glavna vanjskopolitička savjetnica predsjednika Evropskog vijeća Antónija Coste.

U Abu Dhabiju će biti i predstavnici Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, a Kyiv Independent navodi da će učestvovati i predstavnici NATO-a.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot još je u nedjelju za Reuters potvrdio dolazak evropskih dužnosnika.

- Evropljani će biti dobro zastupljeni. Francuska će biti u Abu Dhabiju i učestvovati - rekao je Barrot.

No, prisustvo evropskih predstavnika ne znači automatski da će sjediti za istim stolom s ruskim pregovaračima.

Prema dosad dostupnim informacijama, mogli bi učestvovati u zasebnim konsultacijama s Amerikancima i Ukrajincima, dok mogućnost direktnog sastanka s ruskom delegacijom ostaje otvorena.

Rusku delegaciju predvodit će Vladimir Medinski, bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina i bivši ministar kulture, koji je učestvovao i u prethodnim mirovnim pregovorima.

U ruskoj delegaciji bit će i zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, načelnik vojne obavještajne službe Igor Kostjukov te visoki dužnosnici Glavnog štaba ruske vojske.

Ukrajinsku delegaciju predvodit će Rustem Umerov, šef vanjske obavještajne službe. U njoj su i predstavnik ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov, njegov zamjenik Serhij Kislica, načelnik Glavnog štaba Andrij Hnatov te David Arahamija, čelnik parlamentarne frakcije Zelenskijeve stranke Sluga naroda.

Sjedinjene Države predstavljat će posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner - zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Šta ko traži?

Uprkos nastavku pregovora, stavovi Moskve i Kijeva ostaju izrazito udaljeni.

Putin zahtijeva da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri regije koje je Rusija proglasila svojom teritorijom, iako ih nikada nije u cijelosti zauzela. Traži i da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u te prihvati ograničenja veličine i sposobnosti svojih oružanih snaga.

Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog prepuštanja teritorija koje Rusija nije uspjela osvojiti, kao i ograničenja koja bi oslabila sposobnost Ukrajine da se odbrani od budućih napada.

Ukrajina traži trenutni prekid vatre kao prvi korak prema sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, dok Moskva insistira na postizanju šireg dogovora prije obustave borbi.

Centralno pitanje pregovora bit će sigurnosne garancije koje bi trebale spriječiti novi rat. Zelenski traži garancije zapadnih saveznika uporedive s članom 5. NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Ključno je pitanje šta bi SAD i evropske države konkretno poduzele u slučaju nove ruske invazije.

Rusija, s druge strane, zahtijeva sigurnosne garancije i za sebe te odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih vojnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

Trump: Dogovor je blizu

Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana izrazio optimizam da bi se rat uskoro mogao završiti.

U intervjuu za CBS-ovu emisiju "60 Minutes" rekao je da su Moskva i Kijev vrlo blizu dogovora te sugerisao da bi Ukrajina nakon mirovnog sporazuma mogla imati drugačije granice.

Trump je također najavio mogućnost šireg sporazuma koji ne bi obuhvatao samo Ukrajinu nego i budući sigurnosni poredak Evrope.

Američki državni sekretar Marco Rubio pojasnio je da je ostvaren određeni napredak u razgovorima o poslijeratnim sigurnosnim garancijama, ali je naglasio da još ništa nije konačno dogovoreno.

Prethodni pregovori Rusije, Ukrajine i SAD-a u februaru nisu donijeli vidljiv napredak ka završetku rata. Novi krug održava se u trenutku kada se borbe nastavljaju duž približno 1.200 kilometara dugog ratišta.

Rusija je posljednjih sedmica pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, nastojeći dodatno otežati opskrbu električnom energijom uoči zime.

Određeni pomak ostvaren je prošlog mjeseca, kada je uz posredovanje američke prve dame Melanije Trump dogovoreno kratkotrajno lokalno primirje na području okupiranog grada Oleški na jugu Ukrajine. Primirje je omogućilo evakuaciju dijela stanovništva i dostavu humanitarne pomoći.

Ipak, takav ograničeni dogovor nije doveo do šireg prekida vatre. Današnji pregovori trebali bi pokazati postoji li prostor za približavanje stavova o pitanjima koja su dosad sprječavala postizanje mira.