Hrvatska uslovila crnogorski ulazak u EU, insistira na rješavanju osam otvorenih pitanja

(Patria) - Hrvatska od Crne Gore traži rješavanje osam otvorenih pitanja, većinom naslijeđa rata 1990-tih, prije njenog ulaska u Evropsku uniju, saznaje Hina iz hrvatskih diplomatskih izvora.

Zahtjevi, koje je službeni Zagreb uputio članicama EU, odnose se na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, te na poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku.

Hrvatska istovremeno nastavlja podržavati evropski put Crne Gore jer je njeno pristupanje EU i u hrvatskom interesu, ističu izvori.

Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata 1990-ih godina.

Hrvatska traži rješenje pitanja odštete hrvatskim državljanima zatočenima u logoru Morinj u Crnoj Gori, gdje je između oktobra 1991. i avgusta 1992. bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, pretežno s dubrovačkog područja.

Traži se i očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu bivšeg logora. Ploču su u oktobru 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, no nakon toga su se pojavili zahtjevi za njenim uklanjanjem, a oko nje je postavljen metalni okvir koji bi je mogao prekriti.

Treći zahtjev odnosi se na preimenovanje gradskog bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, za kojeg hrvatska strana navodi da je bio stražar u Morinju 1991. i 1992. Hrvatska smatra neprihvatljivim da sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatočenika.

Zagreb traži i punu saradnju crnogorskih vlasti u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija te pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u njihovom pronalasku i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska također zahtijeva procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući odgovornost na temelju komandne odgovornosti. U dokumentu navodi da do danas nije donesena nijedna osuđujuća presuda na temelju komandne odgovornosti.

U slučaju Morinja četiri pripadnika JNA pravomoćno su osuđena za ratne zločine i dobila su ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad civilima zatočenima u logoru.

Među zahtjevima je i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori. Hrvatska navodi da su među neriješenim slučajevima 51 porodica iz Tivta i druge iz Boke Kotorske, čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nisu riješeni uprkos pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim pravnim postupcima.

Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31. Hrvatska traži povratak školskog broda Jadran, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. Zagreb smatra da brod pripada Hrvatskoj na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Prije raspada Jugoslavije plovilo je bilo smješteno u Splitu, a u Crnoj Gori je bilo na remontu kada je 1991. izbio rat, navodi se u hrvatskom dokumentu.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dviju država. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska je spremna redovno sazivati sastanke nadležnih komisija radi razgraničenja na moru, bez određivanja rokova za taj postupak.

Zagreb posebno traži da Podgorica potvrdi poštovanje bivše međurepubličke kopnene granice između dviju države. Prema hrvatskim stručnjacima, odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara i mogla bi se riješiti u postupku razgraničenja.

Hrvatska u dokumentu navodi da je dosljedno podržavala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njen ulazak u NATO te da joj je osigurala hrvatski prijevod pravne stečevine EU vrijedan osam miliona eura.

Zagreb istovremeno upozorava da su, prema njegovoj ocjeni, pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovo potaknuli historijske napetosti i nepotrebno opteretili bilateralne odnose.

Hrvatska je Crnoj Gori u decembru 2023. predala neslužbeni dokument s popisom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU te Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025., nakon čega je uslijedio intenzivan diplomatski angažman, uključujući desetak sastanaka ministara vanjskih poslova dviju zemalja tokom 2026., sve na hrvatsku inicijativu, no nijedno od preostalih pitanja još nije riješeno.