(Patria) – Izborni rezultati u Bosni i Hercegovini u prizmi savremenog neofašizma bili su tema današnje sesije Kruga 99, na kojoj je uvodničar bio Fuad Đidić, diplomata i publicist te član Predsjedništva Kruga 99. Uvodnu riječ dao je Adil Kulenović.

Na sesiji je upozoreno da savremeni neofašizam nije samo historijski fenomen niti pojava ograničena na pojedine evropske zemlje, već globalni politički proces koji se prilagođava novim okolnostima, koristi demokratske procedure za dolazak na vlast, a potom iznutra slabi demokratske institucije, građanske slobode i vladavinu prava.

Učesnici sesije ukazali su da se Bosna i Hercegovina već tri decenije suočava s posljedicama jačanja etnonacionalizma, političkih blokada i pokušaja da se država trajno zadrži u stanju nestabilnosti. Takav ambijent, ocijenjeno je, ne može se posmatrati odvojeno od širih geopolitičkih odnosa i podrške koju nacionalistički politički projekti dobijaju iz međunarodnih lobističkih krugova.

Posebna pažnja posvećena je postizbornoj politici Milorada Dodika i njegovoj retorici prema Bošnjacima, odnosno muslimanima. U izlaganju je ocijenjeno da Dodikova politika pokazuje sve izraženije elemente neofašističkog obrasca, koji počiva na proizvodnji neprijatelja, dehumanizaciji drugih i predstavljanju vlastite etničke zajednice kao ugrožene i superiorne.

Dodikove izjave u kojima muslimane predstavlja kao politički nepoželjne, a potom ih označava kao odgovorne za probleme u Bosni i Hercegovini, ocijenjene su kao dio strategije kojom se politički i društveni problemi svode na sukob etničkih i vjerskih zajednica.

Prema ocjenama iznesenim na sesiji, takva retorika nije izolovan incident, nego nastavak politike koja relativizira ratne zločine, negira genocid u Srebrenici i podstiče nepovjerenje prema institucijama države. U tom kontekstu povučene su paralele između savremenog etnonacionalizma i historijskih fašističkih obrazaca, uz upozorenje da se politička isključivost danas često prikriva jezikom demokratije, zaštite nacionalnih interesa i vjerskih sloboda.

Lobističke mreže i utjecaj na politiku prema BiH

Jedan od važnih dijelova rasprave odnosio se na međunarodne lobističke veze koje, prema ocjenama iznesenim na sesiji, doprinose političkoj legitimaciji Dodika i njegovih ciljeva.

U poruci upućenoj američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju otvoreno je pitanje odgovornosti šire mreže političkih savjetnika i lobista koji su povezivani s političkim djelovanjem u korist Dodika i vlasti Republike Srpske.

U tom kontekstu spomenuti su Kimberly Guilfoyle, James Blair, Chris LaCivita te Susie Wiles i njena kćerka, uz pitanje hoće li odgovornost biti ograničena na pojedince ili će se ispitati i djelovanje drugih osoba koje su, prema navodima iznesenim u obraćanju, pomagale Dodikov politički projekat.

Učesnici su upozorili na opasnost da se kroz privatne lobističke kanale i veze s političkim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama potkopavaju strateški interesi SAD-a u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Iznesena je i ocjena da se Dodikov politički pravac ne može posmatrati odvojeno od šireg nadmetanja velikih sila, uključujući ruski utjecaj u regionu.

Posebno je problematizirana upotreba narativa o zaštiti kršćana, koji se, prema ocjenama iznesenim na sesiji, koristi kao politički paravan za etničke podjele i secesionističke ciljeve. Upozoreno je da vjerska retorika u takvom kontekstu ne služi nužno zaštiti vjerskih sloboda, već može postati sredstvo političke mobilizacije i opravdavanja isključivosti.

Daytonski ustav i etnička logika kao prepreka građanskoj državi

Učesnici sesije ukazali su i na strukturne probleme ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Ocijenjeno je da Daytonski ustavni okvir, zasnovan na konceptu konstitutivnih naroda, etničku pripadnost stavlja u središte političkog sistema, dok građanina kao ravnopravnog nosioca suvereniteta potiskuje u drugi plan.

Takav model, prema iznesenim ocjenama, omogućava političkim elitama da koriste mehanizme zaštite nacionalnih interesa za blokiranje institucija i održavanje permanentne krize. Posljedice su diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, otežano funkcionisanje države i produbljivanje etničkih podjela.

Ukazano je i na neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući predmete Sejdić-Finci i Zornić, kao dokaz da se ustavni sistem nije suštinski približio principu jednakosti građana.

Posebno je kritiziran odnos dijela međunarodne zajednice prema političkim liderima koji blokiraju institucije i zagovaraju secesionističke politike. Prema ocjenama iznesenim na sesiji, međunarodni akteri često daju prednost kratkoročnoj stabilnosti i dogovorima s etnonacionalnim liderima, umjesto jačanju demokratskih institucija i građanskog koncepta države.

U tom kontekstu problematizirane su i odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, za koje je ocijenjeno da mogu dodatno učvrstiti etničku logiku političkog sistema, umjesto da doprinesu njegovoj demokratizaciji.

Poraz građanske politike i odgovornost domaćih političkih aktera

Jedna od ključnih poruka sesije odnosila se na odgovornost domaćih političkih snaga koje zagovaraju građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. Ocijenjeno je da je građanska opcija pretrpjela poraz i zato što je pristala na političku utakmicu unutar pravila koja pogoduje etnonacionalnim strukturama, bez izgradnje dovoljno snažnog i organiziranog otpora takvoj politici.

Učesnici su upozorili da se Dodikova politička moć ne može posmatrati isključivo kroz njegove izborne rezultate i kontrolu nad institucijama. Ona, kako je istaknuto, proizlazi i iz slabosti, neodlučnosti, međusobnih sukoba i borbe za političke pozicije unutar probosanskog političkog bloka.

„Ova zemlja se ruši, a Bošnjaci ponižavaju već 25 godina koliko je Dodik na vlasti. On vlada ne svojom snagom nego našom nemoći, nedoraslom politikom, nonšalancijom i našom strašću za foteljama i korupcijom“, poručeno je u obraćanju javnosti.

Upozoreno je da se Bosna i Hercegovina ne smije prepustiti osjećaju bespomoćnosti i političke apatije, jer takvo stanje pogoduje onima koji državu žele zadržati u permanentnoj krizi. Istaknuto je da politički akteri koji zagovaraju građansku državu moraju preuzeti odgovornost, napustiti pasivnost i ponuditi jasnu strategiju institucionalnog i političkog otpora.

Poziv na organiziran otpor i zaštitu države

Kao mogući pravci djelovanja navedeni su javni monitoring izbornih procesa, razotkrivanje lobističkih mreža, insistiranje na odgovornosti domaćih i međunarodnih političkih aktera te snažniji pritisak za provođenje demokratskih i ustavnih reformi.

U tom smislu naglašeno je da se od Centralne izborne komisije BiH očekuje da dosljedno ispita nepravilnosti na biračkim mjestima na kojima je utvrđeno odstupanje između broja glasačkih listića i broja birača koji su glasali. Poruka je da integritet izbornog procesa ne smije biti podređen političkim interesima i da svaka sumnja mora biti ispitana u skladu sa zakonom.

Zaključeno je da borba za demokratsku i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu zahtijeva više od osude nacionalističke retorike. Potrebni su politička organizacija, aktivno građanstvo, odgovorne institucije i jasna strategija suprotstavljanja pokušajima slabljenja države.

„To je borba za jedino što imamo. A to je država Bosna i Hercegovina“, jedna je od poruka upućenih javnosti na sesiji Kruga 99.