Trojka pod lupom Adija Kalema: Velike najave, a gdje su rezultati?

Adi Kalem, kandidat SDA za Parlament Federacije BiH i aktuelni zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), u politički život ulazi sa iskustvom rada i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti.

Kao ministar saobraćaja KS učestvovao je u pokretanju velikih projekata, među kojima su nabavka novih tramvaja i rekonstrukcija tramvajske pruge, a danas tvrdi da se njegov politički rad prije svega treba mjeriti konkretnim rezultatima.

Za aktuelnu vlast u Kantonu Sarajevo kaže da je napravila veliki raskorak između najava i stvarnog upravljanja sistemom, dok SDA, kako ističe, mora biti spremna priznati ranije vlastite greške.

U intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) govori o svom ministarskom mandatu, tramvajima, odgovornosti političara, radu Trojke, stranačkom zapošljavanju, ekonomiji i onome što bi kao federalni zastupnik želio promijeniti.

Bili ste ministar saobraćaja KS u vrijeme kada je pokrenuta nabavka novih tramvaja. Koliko je današnji tramvajski sistem zapravo Vaš politički potpis i šta biste danas uradili drugačije?

Kalem: Kada govorimo o tom periodu, važno je imati u vidu okolnosti u kojima je Vlada Kantona Sarajevo tada radila. Moj mandat započeo je u jednom od najzahtjevnijih perioda, ne samo za Kanton Sarajevo nego i mnogo šire.

Ubrzo nakon formiranja Vlade suočili smo se s pandemijom COVID-19. Kao dio Vlade bili smo primorani da dva i po mjeseca obustavimo javni prijevoz putnika u Kantonu Sarajevo, ali i da zaustavimo ili usporimo brojne druge procese.

S obzirom na to da sam dugo radio u realnom sektoru, u različitim međunarodnim kompanijama koje se bave izgradnjom puteva, u Vladu sam došao s velikim iskustvom, ali i sa željom da napravim nešto konkretno za građane Kantona Sarajevo i buduće generacije. Kao ministar nastojao sam pokrenuti ili nastaviti realizaciju projekata koji su godinama čekali, prije svega kapitalnih projekata čiji je cilj bio razvoj privrede, kvalitetnija usluga građanima i stvaranje nove vrijednosti.

Ako napravim kratku retrospektivu tog perioda, mnogo se radilo i gradilo, ali se istovremeno pripremala realizacija čitavog niza novih projekata.

Jedan od prvih bio je projekat rekonstrukcije tramvajske pruge od Ilidže do Muzeja, za koji smo javni poziv pokrenuli 23. juna 2020. godine. Projekat smo doveli praktično do završne faze – u toku je bila evaluacija pristiglih ponuda, ali zbog smjene Vlade KS nismo uspjeli završiti proceduru izbora izvođača i započeti same radove. Kao neko ko je uspio taj projekat pomjeriti s mrtve tačke, na to sam posebno ponosan.

Paralelno s pripremom rekonstrukcije pruge, a zahvaljujući poznavanju procedura EBRD-a, u maju 2020. godine uspjeli smo osigurati kreditna sredstva za nabavku 15 novih tramvaja. Već 20. juna 2020. pokrenuo sam postupak javne nabavke 15 niskopodnih tramvaja, organizovan u dvije faze. Prva je bila pretkvalifikacijski postupak, odnosno dostavljanje tehničkih ponuda, dok je druga faza, 26. oktobra 2020. godine, podrazumijevala dostavljanje cjenovnih ponuda proizvođača koji su zadovoljili tehničke uslove.

I taj projekat doveli smo gotovo do samog kraja. Već se znala najpovoljnija ponuda, ali smo, zbog procedura međunarodnog kreditora, morali ostaviti dovoljno vremena za dodatna pojašnjenja i klarifikacije, tako da je formalni završetak postupka ostao novoj vlasti u Kantonu Sarajevo.

Istovremeno smo razmišljali i o stvarnim potrebama sistema javnog prijevoza i njegovoj dugoročnoj modernizaciji. Zbog toga smo 27. novembra 2020. godine potpisali zajam i osigurali dodatna sredstva za još deset novih tramvaja. Tako smo došli do ukupno 25 niskopodnih tramvaja koji su kasnije nabavljeni i koje je aktuelna Vlada u ostavci pustila u saobraćaj.

U tom periodu pokrenut je ili nastavljen i čitav niz drugih značajnih projekata: nabavka 25 novih trolejbusa, za koju je odluka o dodjeli ugovora potpisana 15. oktobra 2020. godine; radovi na Prvoj transverzali i postupak za izgradnju tunela Kobilja Glava; priprema idejnog projekta izmještanja gasovoda kroz Vogošću; priprema dokumentacije za obnovu trolejbuske mreže prema Vogošći; osiguravanje dodatnih sredstava za nabavku trolejbusa; izgradnja garaže G3 kod Hitne pomoći, gdje je Ministarstvo saobraćaja bilo investitor, a Zavod za izgradnju KS provodilac radova; priprema projekta podzemnih garaža „10+“ zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja KS; nastavak radova na Devetoj transverzali, uključujući definisanje današnjeg izgleda kružnog toka i njegovo sufinansiranje, kao i brojni drugi projekti obuhvaćeni Izvještajem o radu Ministarstva za period od devet mjeseci.

Volio bih da moj angažman bude prepoznat prije svega kroz struku. Magistar sam saobraćaja i komunikacija Univerziteta u Sarajevu i tokom mandata nastojao sam povezati stručno znanje, iskustvo iz realnog sektora i političku odgovornost.

Moj cilj je bio da lični pečat tog mandata budu projekti koji direktno poboljšavaju kvalitet usluge i života građana, ali i da pokažem kako znanje, iskustvo i struka mogu i trebaju biti pokretači razvoja velikih infrastrukturnih projekata u Kantonu Sarajevo.

Danas ste zastupnik SDA u Skupštini KS, a kandidujete se za Parlament Federacije BiH. Zašto smatrate da građani Vaše iskustvo sada trebaju poslati na federalni nivo?

Kalem: Iza mene je iskustvo rada na različitim nivoima vlasti, od lokalne zajednice, preko izvršne, do zakonodavne vlasti, uz konkretan rad na velikim infrastrukturnim projektima. Federalni nivo za mene predstavlja priliku da to iskustvo prenesem u sistem u kojem se donose odluke koje direktno utiču na svakodnevni život ljudi. Na federalnom nivou donose se odluke koje neposredno utiču na investicije, infrastrukturu, transport, zdravstvo, socijalnu politiku i niz drugih oblasti u kojima se prepliću nadležnosti Federacije i kantona. Moja ambicija je jednostavna: iskustvo koje sam stekao u Sarajevu prenijeti na nivo na kojem se mogu donositi odluke od značaja za cijelu Federaciju Bosne i Hercegovine.

Šta je, po Vašem mišljenju, najveći promašaj aktuelne vlasti u Kantonu Sarajevo?

Kalem: Mislim da je najveći problem ove vlasti raskorak između velikih najava i stvarnog upravljanja sistemom. Ako se sjećate, krenuli su sa stotinama najavljenih mjera i četrnaest principa koje su pompezno predstavljali javnosti, a danas je teško prepoznati šta je od svega toga zaista implementirano i kakve je konkretne rezultate proizvelo.

Sve je mjerljivo, a osam godina je dovoljno dug period da se može podvući crta i jasno govoriti o rezultatima. Umjesto toga, ovaj period obilježili su brojni sporni i nedovoljno transparentni ugovori, pitanja načina trošenja javnog novca, uključujući i sredstva trošena na različita putovanja i aktivnosti u inostranstvu, ali i afere, hapšenja ministara i pojedinih rukovodilaca javnih preduzeća.

Istovremeno, značajno su rasla zaduženja Kantona Sarajevo i njegove administracije, dok rast budžetskih prihoda nije pratio obim preuzetih obaveza na način koji bi građanima davao osjećaj sigurnosti i stabilnosti sistema.

Jer vlast nije samo presijecanje vrpci i predstavljanje projekata. Vlast je prije svega svakodnevno upravljanje sistemom, javnim preduzećima, saobraćajem, sigurnošću, obrazovanjem, zdravstvom i budžetom. A danas je očigledno da među građanima postoji mnogo nezadovoljstva načinom na koji ti sistemi funkcionišu.

Građanina na kraju ne zanima ko je održao konferenciju za medije niti ko je otvorio neki projekat. Njega zanima hoće li autobus doći na vrijeme, hoće li dobiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu, može li se sigurno kretati cestama i hoće li njegov novac biti trošen odgovorno.

Projekti jesu važni. Ali nijedan pojedinačni projekat ne može biti zamjena za sistem koji funkcioniše. Zato je, po mom mišljenju, sistem uvijek važniji od pojedinačnog projekta.

SDA je godinama upravljala Sarajevom. Koju biste grešku svoje stranke iz tog perioda danas priznali?

Kalem: Nisam mjerodavan da govorim u ime nekih prošlih vremena, jednostavno zato što u periodu kada su se dešavale greške o kojima govorite nisam bio politički aktivan. SDA je velika stranka i, kao u svakoj velikoj organizaciji, bilo je ljudi koji su pravili greške i donosili pogrešne odluke. Stranka je tokom godina prolazila kroz promjene, mijenjala ljude i nastojala se oslobađati anomalija koje su joj nanosile štetu.

Danas, međutim, u Sarajevu imate jednu mlađu, kadrovski osvježenu i ambiciozniju SDA, predvođenu Farukom Kapidžićem, čovjekom iz struke i dokazanim patriotom, s kojim sam imao priliku sarađivati i tokom našeg kratkog mandata u Vladi Kantona Sarajevo.

Ako se vratimo u prošlost, mislim da smo u pojedinim periodima morali biti brži u promjenama i odlučniji u reformama. Ne mislim da je odgovorno tvrditi da je sve što je ranije urađeno bilo dobro. Nije. Bilo je odluka koje su morale biti donesene ranije, ljudi koji su morali pokazati veću odgovornost i sistema koji su morali funkcionisati efikasnije.

Ali isto tako ne prihvatam ni političku tezu prema kojoj je sve prije bilo loše, a sve što je došlo poslije automatski dobro. Smatram da su se dolaskom Trojke brojni problemi dodatno produbili. Politika mora imati dovoljno snage da prizna vlastite greške, ali i dovoljno korektnosti da prizna rezultate drugih.

Trojka tvrdi da je promijenila način upravljanja Sarajevom, dok SDA tvrdi da je riječ uglavnom o nastavku ranije započetih projekata. Ko je u pravu i gdje je konkretno razlika?

Kalem: Mislim da je stvarnost mnogo složenija od političkih slogana. Veliki infrastrukturni projekti gotovo uvijek imaju kontinuitet kroz više vlada i više mandata. To posebno dobro pokazuje primjer javnog prijevoza. Finansijski aranžmani i brojni projektni procesi pokrenuti su prije 2021. godine, a značajni projekti u oblasti saobraćaja i javnog prijevoza započeti su još u mandatu Vlade premijera Adema Zolja. Kasnije vlade nastavile su te procese, potpisivale ugovore i realizirale pojedine faze.

Institucije nisu politička tabla na kojoj sa svakim novim mandatom treba izbrisati sve što je prethodno urađeno i početi ispočetka.

Zato se razlika između vlasti ne treba mjeriti samo time ko je presjekao vrpcu ili ko je prvi javnosti predstavio neki projekat. Treba je mjeriti kvalitetom upravljanja, izborom prioriteta, efikasnošću sistema i rezultatima koje građani osjećaju u svakodnevnom životu.

Smatram da je aktuelna vlast, između ostalog, ozbiljno urušila jedan od kvalitetnijih programa koji je ranije uspostavljen u Kantonu Sarajevo - sistem podrške mladima pri rješavanju stambenog pitanja. Upravo takvi programi pokazuju koliko je važno da dobre politike imaju kontinuitet, bez obzira na to ko ih je prvi pokrenuo.

Kao budući federalni zastupnik, koji biste problem građana Federacije stavili na vrh svoje agende – ekonomiju, zdravstvo, penzioni sistem, zapošljavanje ili nešto drugo?

Kalem: Ekonomsku sigurnost građana stavio bih kao krovni prioritet, jer snažna ekonomija stvara prostor za bolje penzije, kvalitetnije zdravstvo, veća ulaganja u infrastrukturu i više kvalitetnih radnih mjesta.

Ali ekonomsku sigurnost ne možemo svesti samo na pitanje visine plata. Nama je potreban sistem zbog kojeg će ljudi željeti ostati, raditi i stvarati u Bosni i Hercegovini. To znači bolji poslovni ambijent, snažniju podršku domaćoj proizvodnji, ulaganje u infrastrukturu i digitalizaciju, ozbiljnije povezivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, predvidiv sistem za investitore, ali i mnogo snažniju politiku ruralnog razvoja.

Cilj mora biti ekonomija koja stvara novu vrijednost i omogućava ljudima da od svog rada mogu dostojanstveno živjeti.

Jedna od najvećih kritika političkih stranaka jeste stranačko zapošljavanje. Može li SDA garantovati da će stručnjak koji nije član stranke imati iste šanse kao stranački kadar?

Kalem: Ako govorimo o javnom sektoru i javnim konkursima, moj odgovor je jasan: kriterij mora biti stručnost, sposobnost i rezultat, a ne članska knjižica.

Nemam nikakav problem s tim da na odgovornoj javnoj funkciji bude čovjek koji nije član SDA ako je najbolji kandidat i ako je procedura provedena zakonito i transparentno. Politička stranka ima pravo na svoj program i preuzima političku odgovornost za njegovo provođenje, ali javne institucije nisu vlasništvo političkih stranaka, one pripadaju građanima.

Ako je neko stručniji i sposobniji od mene za određeni posao, onda treba imati prednost u odnosu na mene. Mislim da je upravo takav odnos prema javnim institucijama jedan od osnovnih preduslova da se dugoročno vrati povjerenje građana u politiku i državu.

Javne nabavke i veliki infrastrukturni projekti godinama su predmet političkih i javnih polemika. Treba li političar snositi odgovornost za loš projekat ili propust svog resora čak i kada nema krivične odgovornosti?

Kalem: Apsolutno. Krivična i politička odgovornost nisu isto. Ako je nešto urađeno nezakonito, postoje institucije koje utvrđuju krivičnu odgovornost. Ali ako ministar vodi određeni resor i napravi ozbiljan politički ili upravljački propust, onda mora biti spreman stati pred građane i reći: „Da, za ovo snosim odgovornost.“ I sam sam obavljao izvršnu funkciju i upravo zato znam koliko je ta vrsta odgovornosti važna. Funkcija nije samo privilegija da donosite odluke. Ona je istovremeno i obaveza da za te odluke odgovarate.

Šta biste kao federalni zastupnik konkretno uradili za Sarajevo, posebno kada je riječ o saobraćaju i infrastrukturi, a što kantonalna vlast sama ne može?

Kalem: Prije svega, radio bih na mnogo boljem povezivanju kantonalnih projekata sa federalnim institucijama i raspoloživim finansijskim mehanizmima.

Brojni infrastrukturni projekti zahtijevaju saradnju više nivoa vlasti, a federalni nivo može imati važnu ulogu u njihovom finansiranju, koordinaciji i ubrzavanju procedura. Zato Sarajevo ne smijemo posmatrati kao izolovan kanton.

Željeznica, cestovna infrastruktura, javni prijevoz i saobraćajne veze prema aerodromu, Ilidži, Hadžićima, Visokom, Zenici i drugim pravcima moraju se posmatrati kao dijelovi jednog šireg i funkcionalnog transportnog sistema.

Sarajevu ne treba federalni nivo koji će mu govoriti šta ne može. Treba mu federalni nivo koji će pomoći da ono što je moguće zaista bude realizirano.

Mnogo je projekata koji godinama čekaju upravo zato što je za njihovu realizaciju potrebno usaglašavanje i djelovanje i kantonalnog i federalnog nivoa vlasti. Gradski autoput, Prva transverzala i Dvanaesta transverzala moraju biti među ključnim prioritetima. To su projekti u kojima se prepliću različite nadležnosti, ali njihov cilj mora biti zajednički, rasteretiti Sarajevo od saobraćajnih gužvi, povećati mobilnost ljudi i stvoriti bolje uslove za privredni razvoj.

I na kraju – ako za četiri godine ponovo sjednete pred novinare, šta želite moći reći da ste konkretno uradili kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH?

Kalem: Želim moći pokazati rezultate, a ne fotografije. Želim moći reći da sam učestvovao u donošenju zakona koji su ljudima olakšali život, da sam se zalagao za razvoj infrastrukture, za interese Sarajeva i Hadžića, ali jednako tako i za potrebe drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine. Želim da iza mog mandata ostanu konkretne inicijative, amandmani, projekti i rješenja, a ne samo govori i obećanja. I, što mi je možda najvažnije, želim da nakon četiri godine mogu pogledati građane u oči i reći: „Nisam obećao da ću promijeniti sve. Ali ono što sam preuzeo kao svoju obavezu, za to sam se borio do kraja.“ Jer funkcija na kraju prođe. Obraz ostaje.