Piše: Armin Sijamić
Posljednjih desetak dana Ukrajina se suočava s pritiskom kakav se ne pamti u modernoj historiji Evrope. Protiv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog su Rusija Vladimira Putina, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, dok opozicija u dvije najvažnije države Evropske unije, u Njemačkoj i Francuskoj, prijeti prekidom pružanja pomoći Kijevu.
Ako je ranije bilo dilema da mnogi žele odlazak Zelenskog, jer ga vide kao prepreku miru na istoku Evrope, sada su stvari potpuno jasne.
Protiv Zelenskog se vodi kampanja u cilju njegovog slamanja, kako bi postigao mir u Ukrajini tako da se zadovolje želje Rusije koja je izvršila agresiju na susjednu državu. Ofanziva koja traje protiv Zelenskog nije novost, ali se posljednjih desetak dana pojačava do neviđenih granica.
Nakon što je Trump nedavno poručio da je vrijeme da „Ukrajina dobije novog predsjednika“, Musk je jučer na svojoj društvenoj mreži X podijelio komentar jednog korisnika, u kojem se navodi da Zelenski izbjegava izbore jer bi ih izgubio i posljedično otišao pred sud, i napisao u komentaru na tu objavu da je „vrijeme da Zelenski ode“.
Trump je novi sukob sa Zelenskim poveo kada je prošle sedmice najavio „energetsko primirje“, prema kojem Ukrajina i Rusija neće gađati postrojenja za preradu nafte i saopštio da ukida sankcije Moskvi kako bi u Sjedinjene Države i na svjetsko tržište mogla plasirati svoj dizel kojeg, prema nekim tvrdnjama, nema dovoljno ni na ruskom tržištu.
Zelenski je za dogovor Trumpa i Putina saznao preko medija i poslije početnog kolebanja ga prihvatio, tražeći od zvaničnog Washingtona dodatna pojašnjenja i izražavajući nadu da će i Rusija prekinuti napade na ukrajinske energetske objekte.
Kraj trodnevnog primirja i poteškoće u komunikaciji
Ukrajina se suzdržavala od napada na ruske rafinerije tri dana. U intervjuu za Financial Times (FT), objavljenom jučer, Zelenski je rekao da će Ukrajina nastaviti napadati ruske rafinerije, jer Rusija napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Istog dana iz Rusije stigle su vijesti da je pogođena rafinerija u oblasti Rjazanj, koja je u vlasništvu Rosnjefta i opskrbljuje Moskvu.
Napad je izveden dronovima, koji su posljednjih mjeseci najubojitije ukrajinsko oružje. Zvanični Kijev cilja naftnu industriju Rusije u namjeri da uništi njen najveći izvor prihoda.
U intervjuu za FT Zelenski se požalio na pomenuti dogovor Trumpa i Putina i iznio ozbiljne optužbe. Rekao je da je ukrajinska vojska ostala bez američkih sistema ranog upozoravanja na napade balističkim raketama, i da je usluga Starlinka, koji je u vlasništvu Muska, širom Ukrajine usporena. Dodao je da mu je američka strana saopštila da se radilo o tehničkom kvaru, ali je odbacio takvo objašnjenje. „Nije bio tehnički problem, bila je to stvar volje“, tvrdi Zelenski.
Iznio je i uslov da prekine napade na naftna postrojenja u Rusiji – dodatna isporuka američkih raketa za sisteme Patriot. Na nedostatak ovih raketa Zelenski se i ranije žalio, nakon što je Trump zalihe istih prebacio na Bliski istok za rat protiv Irana, štiteći američke vojne baze i Izrael. Tu razvučenost resursa Zapada Rusija koristi mjesecima i svojim napadima na Ukrajinu, po uzoru na iranske napade na Bliskom istoku, dodatno slabi protivnika.
Musk je iznio svoju verziju poteškoća u radu njegovog Starlinka, odnosno sistema Starshield. On je odgovornost prebacio na američku vojsku, rekavši da američka vojska i u konačnici predsjednik, odlučuju o kvaliteti signala koje ima Kijev. Oba pomenuta sistema koristi Ukrajina, a usporen prijenos podataka otežao je komunikaciju trupa i navođenje dronova.
Starlink i Starshield su izuzetno važni za Ukrajinu. Na moguće poteškoće u radu ovih sistema u Ukrajini, odnosno na Muskovu volju, upozorio je poljski premijer Donald Tusk još krajem jula, tvrdeći da se u narednih stotinjak dana odlučuje sudbina rata na istoku Evrope.
Ukrajina i Zapad
Da zvanični Washington pod Trumpom mijenja politiku prema Ukrajini otvoreno govore i neki ukrajinski mediji. Urednički kolegij The Kyiv Independenta, vodećeg ukrajinskog medija na engleskom jeziku, u svom komentaru, potaknut Trumpovim odnosom prema Kijevu posljednjih dana, bio je izuzetno oštar. Pored brojnih teških kvalifikacija i optužbi protiv Trumpa, u tekstu se navodi da američki predsjednik uspostavlja mir u Ukrajini tako da pobijedi Rusija. Takva politika Sjedinjenih Država, tvrdi ovaj medij, dovešće do smrti brojnih Ukrajinaca, uključujući civile. To su nazvali „izdajom“ Ukrajine i „sramoćenjem“ Sjedinjenih Država.
To nije bio kraj loših vijesti za Kijev ove sedmice. Jučer je Reuters, pozivajući se na izvore, izvijestio da Sjedinjene Države razmatraju ukidanje sankcije na takozvanu „flotu u sjeni“, odnosno brodove koji prevoze naftu iz Rusije ili Irana. Cilj je na svjetsko tržište plasirati što više nafte i sniziti cijene.
Iza ovakve Trumpove politike krije se i strah za rezultate novembarskih izbora za predstavnička tijela. Američko-izraelski rat protiv Irana doveo je do porasta cijene energenata i Trump ih sada nastoji smanjiti, jer su američki birači osjetljivi na visoke cijene goriva. Ankete pokazuju da bi Trumpovi republikanci mogli imati loš rezultat. Odatle se moglo očekivati da će Trump to pokušati spriječiti, makar to donijelo korist američkim rivalima širom svijeta.
Ukrajini prijeti i opozicija u Njemačkoj i Francuskoj. Alternativa za Njemačku (AfD) dugo ponavlja da se zalaže za prekid pomoći Ukrajini, uslijed ekonomskih poteškoća u najvećoj ekonomiji Evrope. Prijetnjama se pridružila i Marine Le Pen. Ona je u srijedu rekla da „više ne možemo finansirati Ukrajinu. Francuska je danas u veoma opasnoj situaciji“ i poručila da će prekinuti takvo finansiranje ako naredne godine pobijedi na predsjedničkim izborima. Prema anketama, AfD je najpopularnija stranka u Njemačkoj, a Le Pen vodi predsjedničkoj utrci.
Ipak, Ukrajina ima saveznike na Zapadu. Jučer je Bloomberg izvijestio, pozivajući se na izvore, da će Ujedinjeno Kraljevstvo poslati Ukrajini dodatne rakete Storm Shadow. Takve rakete su upravo ono što Ukrajini treba ako se želi držati dosadašnje prakse napada na ruske vojne baze, fabrike oružja ili rafinerije nafte, daleko od linije fronta. Evropska unija je u ponedjeljak uvela nove sankcije pojedincima i pravnim osobama koje podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu.
Na dvije sedmice do pomenutih novembarskih izbora u Sjedinjenim Državama, Zelenski se suočava s pritiskom i kod saveznika. Pored brige za bojno polje, odakle stižu vijesti o ruskim uspjesima, Ukrajina se mora ponovo boriti za naklonost država Zapada. To više nije samo odnos prema Trumpu, jer su sada u igri i neke druge države ako dođe do političkih promjena na izborima i ako te države počnu slijediti američki kurs prema Ukrajini.
Zelenskog posebno treba da brine odnos najveće svjetske sile prema Ukrajini. Sjedinjene Države, uz ukrajinsku vojsku, najzaslužnije su zašto Rusija na pragu pete godišnjice rata nije slomila svog siromašnog susjeda.
Međutim, novembarski izbori mogli bi promijeniti mnogo toga. Pobjeda Trumpovih kandidata bila bi opasna za Ukrajinu, jer bi predsjednik do kraja svog mandata imao podršku da vodi politiku kako on želi. Trumpov poraz možda bi značio da se američki politički establišment ne želi odreći Ukrajine, ali u tom slučaju u Bijeloj kući još dvije godine ostaje ratoborni i ranjeni Trump. Ako je Zelenskog mogao okriviti za rast cijena goriva na svjetskom tržištu i držati ga odgovornim što rat u Ukrajini traje, onda bi mu mogao pripisati bilo kakav grijeh. To ne bi bile dobre vijesti za Zelenskog, i još važnije – to bi bile loše vijesti za Ukrajinu i njene evropske saveznike.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija
Hrvatska intervenisala u zaključke EU o Crnoj Gori, Berlin traži od Zagreba da ne usporava proširenje
