Hrvatska intervenisala u zaključke EU o Crnoj Gori, Berlin traži od Zagreba da ne usporava proširenje

(Patria) - Vlada Hrvatske intervenirala je u formulacije zaključaka Evropskog vijeća koje se odnose na evropski put Crne Gore, izbacujući iz ranijeg nacrta vremenske odrednice za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, objavio je hrvatski Jutarnji list.

Istovremeno, Njemačka, Francuska i Luksemburg nastoje spriječiti da bilateralni sporovi Podgorice i Zagreba uspore proces proširenja Evropske unije.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, do izmjena je došlo na intervenciju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Iz konačnih zaključaka izbačena je formulacija kojom se predviđalo postizanje dogovora o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, kao i obaveza da se što prije dovrši izrada pristupnog ugovora.

U usvojenim zaključcima navodi se da Evropsko vijeće podržava rad na izradi pristupnog ugovora s Crnom Gorom te prima k znanju namjeru predsjedavanja Vijećem EU da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Podgorica provede odgovarajuće reforme.

Iako izmjene ne znače da će Hrvatska nužno blokirati daljnji napredak Crne Gore, izostanak jasnog vremenskog okvira otvara pitanje dinamike njenog pristupanja Evropskoj uniji.

Berlin nudi posredovanje

Kako je objavio Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi sporove s Crnom Gorom kako bilateralna pitanja ne bi usporila proces proširenja.

Prema navodima izvora tog medija, Berlin je od Zagreba zatražio da ne odugovlači rješavanje spornih pitanja i omogući Crnoj Gori napredak u pregovorima. Njemačka je ponudila i posredovanje između dvije zemlje, ali ta inicijativa još nije provedena.

U razgovore su uključene i Francuska i Luksemburg. Prema Euronewsu, Francuska želi izbjeći nove prepreke proširenju, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih sporova.

Angažman nekoliko utjecajnih članica EU pokazuje da bi spor između Zagreba i Podgorice mogao imati šire posljedice za politiku proširenja na zapadni Balkan.

Ćerimagić: Zaključci nisu ispunili očekivanja

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, ocijenio je za Nezavisne novine da zaključci Evropskog vijeća nisu ispunili očekivanja Crne Gore.

„Umjesto očekivane jasne podrške cilju Podgorice da zatvori sva poglavlja do kraja godine, dobili smo uobičajene formulacije EU, dovoljno neodređene da se mogu tumačiti i kao svojevrsna podrška i kao njen izostanak“, rekao je Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, zemlje zapadnog Balkana pažljivo prate razvoj situacije jer žele vidjeti hoće li se EU nastaviti širiti i na koji način će taj proces utjecati na njihove evropske perspektive.

Ćerimagić je naveo i da hrvatski mediji ublažavanje formulacija pripisuju intervenciji Zagreba, ali da je moguće kako je takav ishod odgovarao i drugim evropskim prijestonicama, koje su bile spremne prepustiti Hrvatskoj odgovornost za izmjene.

Hrvatski zahtjevi prema Crnoj Gori

Hrvatska je blokirala napredak u dijelu pregovaračkih poglavlja, tražeći od Crne Gore rješavanje niza otvorenih pitanja iz ratnog i poslijeratnog perioda.

Među zahtjevima su obeštećenje preživjelih logoraša iz proteklog rata, intenziviranje potrage za nestalim osobama, procesuiranje ratnih zločina te rješavanje imovinskopravnih pitanja između dvije države, uključujući položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

S druge strane, lideri EU u zaključcima samita naglasili su da je proširenje geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet te da predstavlja pokretač boljeg životnog standarda i jačanja zajedničkih evropskih vrijednosti.

Istovremeno su poručili da zemlje kandidati moraju nastaviti reforme, posebno u oblasti vladavine prava, dok EU treba unaprijediti vlastite institucije i kapacitete kako bi bila spremna za novo proširenje.

Za Crnu Goru, koja nastoji ubrzati pristupne pregovore, ključni izazov ostaje rješavanje sporova sa Zagrebom bez gubitka dosadašnjeg zamaha. Ishod ovog procesa mogao bi biti važan signal i ostalim državama zapadnog Balkana o tome koliko je evropska perspektiva regiona zaista ostvariva.