Krug 99: Strani utjecaji jačaju etnonacionalizam, građanska država potisnuta na marginu

(Patria) – Na sesiji Kruga 99, posvećenoj temi „Odraz američke, ruske, srbijanske i hrvatske politike na izbore u BiH“, Adil Kulenović i Enver Halilović upozorili su na snažan utjecaj međunarodnih odnosa na političke procese u Bosni i Hercegovini, jačanje etnonacionalističkih politika i sve teži položaj koncepta građanske države.

Kulenović smatra da se Bosna i Hercegovina nalazi pod pritiskom globalnih geopolitičkih preslagivanja, u kojima se interesi države često stavljaju u drugi plan, dok se etnonacionalistički projekti dodatno institucionalno i politički učvršćuju.

Kao jedan od ključnih problema izdvojio je stabilokratiju – održavanje prividne političke stabilnosti kroz dogovore s etnonacionalističkim elitama, umjesto izgradnje funkcionalnih institucija i jačanja demokratije.

Prema njegovoj ocjeni, takav pristup čuva postojeću raspodjelu moći i slabi povjerenje građana u mogućnost političkih promjena. Građani, smatra Kulenović, često podržavaju „svoje“ političke stranke iz straha i uvjerenja da nemaju alternativu, a ne nužno zbog povjerenja u njihove politike.

Naglasio je da građanska država, u kojoj politička prava ne zavise od etničke pripadnosti, nije utopijski koncept, već okvir za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih građana. Istovremeno je upozorio da međunarodni akteri toleriranjem etnonacionalističkih politika doprinose održavanju postojećeg stanja.

Halilović: Američka politika promijenila je političku dinamiku

Enver Halilović ocijenio je da su izborni procesi u Bosni i Hercegovini neraskidivo povezani s međunarodnim političkim odnosima, posebno politikama Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Izraela, ali i utjecajem Srbije i Hrvatske.

Prema njegovom tumačenju, promjene u međunarodnom poretku i slabljenje jedinstvenog pristupa zapadnih partnera otvorili su prostor za jačanje političkih i interesnih mreža koje oblikuju prilike u Bosni i Hercegovini.

Halilović smatra da je američka politika prema BiH doprinijela ponovnom jačanju secesionističke politike Milorada Dodika, ohrabrivanju hrvatskog etnocentričnog federalizma i zadržavanju bošnjačke politike u okvirima postojećeg sistema.

Upozorio je da takvi procesi slabe Dejtonski mirovni sporazum i usporavaju evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine. Istovremeno, strani utjecaji mogu dodatno produbiti etničke podjele i ojačati političke koncepte koji budućnost BiH podređuju interesima susjednih država i velikih sila.

Ipak, Halilović je istakao da postoje razlozi za očuvanje povjerenja u podršku Sjedinjenih Američkih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Među važnim osnovama za takvu podršku naveo je demokratske vrijednosti, ljudska prava i historijski kontinuitet bosanskohercegovačke državnosti.

Zajednička poruka učesnika sesije jeste da bez očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, jačanja funkcionalnih institucija i ravnopravnosti građana Bosna i Hercegovina teško može izaći iz političke krize. Građanska prava i evropska perspektiva ostaju ključni za izgradnju stabilne i demokratske države, u kojoj politička pripadnost neće biti važnija od prava svakog pojedinca.