BANDIĆ TRAŽI ODGOVORE Umjesto naše carine, drogu na Aerodromu Sarajevo zaustavili su stranci koji su došli obučavati carinike BiH!

Piše Muamer Bandić, nosilac liste Stranke za BiH za Skupštinu KS

Šest pošiljki sintetičke droge propustila je carina Bosne i Hercegovine. Sedmu su zaustavili strani carinici koji su u Sarajevo došli obučavati naše. Kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo smatram da građani imaju pravo znati kako je do toga došlo i ko je za to odgovoran.

U akciji „Bure“ u Ilijašu zaplijenjeno je 1.095 kilograma sintetičkog katinona. Prema dokumentima Tužilaštva Bosne i Hercegovine, firma iz Ilijaša registrovana za trgovinu drvetom uvezla je od 2025. godine sedam pošiljki, ukupno 1.985 kilograma tri sintetička stimulansa, i to sve preko Aerodroma Sarajevo. Institucije države imale su četiri prilike da to spriječe i nijednu nisu iskoristile.

Prvi propust je Lista opojnih droga. Odbrana uhapšenih tvrdi da uvezeni 2-MMC nije na Listi, dok Tužilaštvo tvrdi suprotno. Lista od 11. maja 2011. godine sadrži mefedron (4-MMC) s hemijskim imenom u kojem stoji 4-metilfenil i napomenu da obuhvata i izomere „u okviru zadanog hemijskog imena, odnosno hemijske formule“. 2-MMC ima istu formulu, a drugo ime. Republika Hrvatska taj spor nema, jer njen Popis droga obuhvata cijelu grupu katinona. Nizozemska ih je kao grupu zabranila u julu 2025. godine, a Evropska komisija je 14. oktobra 2025. godine stavila pod kontrolu 2-MMC i NEP, dvije od tri supstance iz ovih pošiljki.

Listu donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kojim predsjedava Borjana Krišto (HDZ BiH), na prijedlog Ministarstva sigurnosti i uz konsultacije s Komisijom za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, kojom predsjedava ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak (HDZ BiH). Posebno je simptomatično da Lista nije mijenjana od 2011. do decembra 2025. godine, kada je, dva mjeseca nakon javnih konsultacija, izmijenjena zbog kanabisa. Novim psihoaktivnim supstancama dopunjena je tek 15. aprila 2026. godine, po listama Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika. Do tada su četiri od sedam pošiljki već bile u Bosni i Hercegovini.

Drugi propust je strategija. Da nove psihoaktivne supstance prolaze kroz rupu u zakonu, država je konstatovala još 2018. godine u Državnoj strategiji nadzora nad opojnim drogama, koju je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine: supstanca koja nije na listi nije opojna droga, pa ne postoji ni kažnjiva radnja. Strategija je istekla krajem 2023. godine. Vijeće ministara je 25. jula 2023. godine formiralo radnu grupu za novu strategiju, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, kojim je tada rukovodio Nenad Nešić (DNS). Vlada Republike Srpske, pod premijerom Radovanom Viškovićem (SNSD), 16. januara 2025. godine obavezala je četiri svoja ministarstva da ne učestvuju u izradi. Ministarstvo sigurnosti je rad radne grupe privremeno obustavilo. Bosna i Hercegovina od početka 2024. godine nema strategiju o drogama.

Treći propust je carina. Uvoznik je osnovan 2021. godine i do 2025. godine nije imao nijednog zaposlenog. Hemikalije je prijavljivao kao sredstvo za mineralizaciju zemljišta, a zemljište ne posjeduje. Prema dokumentima Tužilaštva, deklaracije su podnošene bez fakture navedene u tovarnom listu, a naknadno priložene fakture imale su greške u fontu, datumu, potpisu i pečatu. Prema pisanju medija, pošiljalac ovogodišnjih pošiljki je indijska firma kojoj su vlasti u martu 2024. godine zaplijenile 90 kilograma srodne droge 3-MMC, uz obavijest Interpola. Svaka od ovih činjenica bila je dovoljan razlog za fizički pregled. Nijedna ga nije izazvala.

Carinjenje je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kojom rukovodi Zoran Tegeltija (SNSD). U pregledu propisa o zabranama i ograničenjima koji Uprava objavljuje za svoje carinike, ažuriranom 19. maja 2026. godine, u dijelu o opojnim drogama navedeni su zakon i Lista iz 2006. godine, dopuna iz 2008. i odluka iz 2010. godine. Odluke iz 2011. godine, kojom je mefedron zabranjen, u tom pregledu nema, kao ni odluka iz decembra 2025. i aprila 2026. godine. Aerodrom Sarajevo, kojim od marta 2026. godine kao vršilac dužnosti direktora upravlja Dino Selimović (NiP), saopćio je da robu samo istovara, čuva u carinskom skladištu i predaje nakon odobrenja.

Četvrti propust je ministar sigurnosti. Ministarstvo koje predlaže i Listu i strategiju nema ministra od 23. januara 2025. godine. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je na 28. sjednici, 15. maja 2025. godine, naložio Borjani Krišto da uputi prijedlog za imenovanje: 21 glas za, tri protiv, tri suzdržana. Sva tri glasa protiv došla su iz Kluba HDZ-a BiH, kojim predsjedava Predrag Kožul. Suzdržana su bila tri poslanika SDA, a poslanici SNSD-a napustili su sjednicu prije glasanja. Dom je 29. jula 2025. godine dao rok od sedam dana. Prijedlog nije upućen. Ministarstvom već dvadeset mjeseci rukovodi zamjenik ministra Ivica Bošnjak (HDZ BiH).

Zato se s pravom postavljaju pitanja. Ko je u Upravi za indirektno oporezivanje odlučio da šest pošiljki prođe bez pregleda? Ko je u Ministarstvu sigurnosti primio obavijest Interpola o pošiljaocu i šta je s njom učinio? Koliko je godišnjih izvještaja Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga podnijela Vijeću ministara otkako je strategija istekla? Da li su 2-MMC i NEP obuhvaćeni odlukom od 15. aprila 2026. godine? I, u konačnici, da li je riječ o nesposobnosti ili o nečemu što nadležna tužilaštva tek trebaju utvrditi?

Kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo tražim od Borjane Krišto, Dubravke Bošnjak, Ivice Bošnjaka i Zorana Tegeltije da na ova pitanja odgovore javno i uz dokumente. Rupu u zakonu država je opisala 2018. godine. Kroz nju je do 2026. godine prošlo skoro dvije tone sintetičke droge, a oni koji su je trebali zatvoriti i danas rukovode istim institucijama. Vlast koja ovako postupa izgubila je pravo da građanima govori o sigurnosti. Bosni i Hercegovini je nužan red, pravni i politički, a to podrazumijeva i odgovornost ljudi koji te institucije vode.