
(Patria) - Muamer Bandić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i nosilac liste Stranke za BiH za Skupštinu KS, svoj dosadašnji mandat opisuje kao period u kojem je, kako kaže, prije svega pokušavao biti „autentični punomoćnik građana“.
Tvrdi da svoje djelovanje u Skupštini nije posmatrao kao funkciju, već kao obavezu prema građanima s kojima je, kako navodi, bio u stalnom kontaktu.
„Nisam kritizirao vlast zbog vlasti, već zbog građana“, poručuje Bandić, navodeći da je kroz zastupničke inicijative pokušavao potrebe građana pretvoriti u konkretna rješenja.
Posebno govori o odnosu SBiH prema Trojci i razlozima zbog kojih je njegova stranka napustila vlast.
Prema njegovim riječima, politički blok formiran nakon izbora trebao je biti zasnovan na vladavini prava i radu u interesu građana, a ne na interesima političkih stranaka. Tvrdi da je do razlaza došlo onda kada SBiH više nije željela podržavati odluke za koje su smatrali da nisu u skladu s Ustavom, zakonima i interesima građana.
Jedan od ključnih trenutaka, tvrdi Bandić, bilo je usvajanje programa rada.
„Insistirao sam da moramo utvrditi ciljeve kroz dokument koji se zove program rada i da moramo istrajavati na tom programu, jer nas na to obavezuje Poslovnik. Nažalost, stranke Trojke nisu na vrijeme usvojile program rada i ja sam glasao protiv, kao i cijeli naš klub“, kaže Bandić.
Dodaje da je SBiH u tom trenutku, kako navodi, izabrala sukob s koalicionim partnerima umjesto sukoba s Ustavom, zakonima i Poslovnikom.
Sudske presude kao granica
Kao jedan od najvažnijih primjera navodi svoju inicijativu da se osigura novac za izvršenje pravosnažnih sudskih presuda.
Bandić smatra da nema vladavine prava ukoliko država, entitet, kanton ili druga institucija ne izvršavaju pravosnažne sudske odluke.
„Mi smo to osporavali na višem nivou Miloradu Dodiku i SNSD-u, a onda mi u Kantonu isto to radimo“, kaže Bandić.
Tvrdi da je nakon njegove inicijative i odluke Vlade KS došlo do konačnog razlaza sa strankama Trojke.
„Smatrao sam da nema pravne države bez realizacije sudskih presuda“, navodi Bandić.
Najavljuje i da bi eventualna buduća podrška Vladi KS za njega bila uslovljena jasnim planom izvršenja sudskih presuda.
„Neću glasati niti za jednu Vladu koja ne bude osigurala isplatu sudskih presuda. Ne postoji takva vlada za koju ću ja glasati, a da nema jasne rokove i finansijski plan za isplatu sudskih presuda“, poručuje.
Stotine miliona za javni prijevoz, ali jesu li gužve manje?
Poseban dio Bandićeve kritike odnosi se na saobraćaj i javni prijevoz u Kantonu Sarajevo.
On tvrdi da je Vlada KS tokom mandata zadužila građane za novih oko 400 miliona KM, čime je, prema njegovim navodima, ukupan dug Kantona dostigao oko 883 miliona KM.
Istovremeno, navodi da su stotine miliona KM usmjerene u javni prijevoz.
Bandić zato postavlja pitanje koje, kako kaže, treba postaviti nakon svih ulaganja u nove tramvaje, trolejbuse i autobuse:
„Da li smo smanjili gužve? Nakon kupovine novih tramvaja, trolejbusa i autobusa, da li su gužve u KS u saobraćaju manje nego što su bile? Ja smatram da nisu.“
Kritizira i odnos Ministarstva saobraćaja i GRAS-a, posebno pitanje vlasništva nad novim vozilima.
Tako ističe, da vlasnik novih prijevoznih sredstava nije GRAS, već Ministarstvo saobraćaja KS, što smatra ozbiljnim pravnim pitanjem.
Istovremeno tvrdi da institucije godinama nisu ispunjavale osnovne obaveze izvještavanja o radu javnih preduzeća.
Bandić se osvrće i na saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao mladić, nakon koje su uslijedile ostavke pojedinih zvaničnika.
Tvrdi da je situacija dodatno problematična jer su, kako navodi, pojedinci koji su i ranije obavljali ključne funkcije ostali uključeni u procese izrade izvještaja koji bi mogli biti predmet istraga.
„Imamo situaciju da osobe koje su praktično u vrijeme nesreće obavljale najveće funkcije sada učestvuju u izradi izvještaja koji će, između ostalog, biti predmet tužilačkih istraga“, tvrdi Bandić.
Građani Trnova, Hadžića, Vogošće i Ilijaša nemaju skoro nikakvu korist
Bandić smatra da se pitanje javnog prijevoza ne može posmatrati samo kroz potrebe urbanog dijela Sarajeva.
Navodi da građani Trnova, Hadžića, Vogošće i Ilijaša nakon tolikih ulaganja nemaju korist kakvu bi, prema njegovom mišljenju, morali imati.
„Sarajevo i treba da bude metropola, ali nakon toliko utrošenog novca mi bismo trebali imati puno uređeniji, sigurniji i precizniji javni prijevoz“, kaže.
Protiv stranačkog zapošljavanja
Kao jedan od ključnih političkih ciljeva Bandić navodi depolitizaciju institucija.
Smatra da institucije moraju biti oslobođene političkih pritisaka i da stranačka pripadnost ne smije biti osnovni kriterij za imenovanja i zapošljavanja na rukovodećim pozicijama.
„Ne smije članska karta biti prioritet prilikom zapošljavanja kadrova na rukovodeće pozicije. Mora se dati prednost stručnosti i iskustvu“, poručuje.
Zalaže se i za uvođenje mjerljivih indikatora rada ministara i direktora javnih institucija.
Kao primjer problema navodi zdravstveni sektor i tvrdi da u 2024. godini nijedna institucija iz oblasti zdravstva nije poslovala s usvojenim finansijskim planom i programom rada.
Bandić tvrdi i da u 2026. godini institucije Kantona Sarajevo nisu usvojile svoje programe rada.
„Građani pune budžet, a mi se tako odnosimo prema njihovom novcu da ne usvojimo osnovne akte. To je poraz svake politike“, kaže.
"300 mjera" i učinak Skupštine
Bandić posebno problematizira obećanja Trojke s početka mandata.
Navodi da su tada najavljivane stotine mjera, ali pita gdje je danas dokument na osnovu kojeg bi građani mogli provjeriti šta je od obećanog realizirano.
Prema njegovim navodima, u 2024. godini planirano je 40 zakona, dok ih je kroz proceduru usvojeno pet. Tvrdi da je isti broj usvojenih zakona zabilježen i 2025. godine.
Kritizira i rad Skupštine KS, navodeći da je održana 31 sjednica, ali da četiri nisu okončane.
Sve to, smatra Bandić, pokazuje ozbiljne probleme u funkcioniranju zakonodavne vlasti.
Istovremeno upozorava na finansijsku situaciju Kantona, navodeći da je akumulirani deficit, prema njegovim podacima, oko 194 miliona KM, dok je Trojka, kako tvrdi, 2022. godine zatekla suficit od oko 30 miliona KM.
Nismo se pokajali
Na pitanje da li se SBiH pokajala zbog izlaska iz vlasti, Bandić odgovara kratko:
„Apsolutno ne.“
Kaže da njegova stranka nije željela trgovati pozicijama vlasti s principima i da je cilj bio djelovati u interesu građana.
„Nismo imali do sada priliku voditi procese i vrijeme je da pokažemo da možemo to raditi“, kaže Bandić.
Dodaje da SBiH, kako tvrdi, u aktuelnoj kampanji ne želi nuditi samo politički marketing i obećanja.
„Mi vodimo kampanju za građane Kantona Sarajevo. Želimo vlast ne zbog pozicija, već zato što znamo šta želimo i kako to možemo uraditi“, zaključuje Bandić.
Cijeli intervju s Muamerom Bandićem pogledajte na linku ispod
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Reisul-ulema Kavazović: Na islamofobiju odgovoriti znanjem, istraživanjem i otvorenim dijalogom


























