Trumpov napad na Iran po želji i volji Netanyahua

Piše: Armin Sijamić

Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran posljednjeg dana prošlog mjeseca događaj je nakon kojeg Bliski istok više nikada neće biti isti.

U petak je omanski šef diplomatije Badr Albusaidi, koji je bio posrednik u razgovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao da se Teheran obavezao da „nikada neće posjedovati nuklearni materijal sposoban za proizvodnju bombe“ i da je „mirovni sporazum nadohvat ruke“. Albusaidi je ovo rekao u intervjuu za američki CBS News nakon sastanka s američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom u Washingtonu. Prema njegovim riječima, Iran je pristao i na ono na šta nije pristao u pregovorima s administracijom Baracka Obame.

Nekoliko sati kasnije američki predsjednik Donald Trump naredio je iznenadne napade na Iran, što je drugi put u sedam mjeseci i opet dok su razgovori dvije strane trajali. U prvom slučaju Izrael je pokušao da ubije glavnog iranskog pregovarača o nuklearnom programu, a sada su ubili iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija u njegovoj 86. godini.

http://nap.ba/qpost/407581

Netanyahu u napadu na Iran računa na Trumpa i uradiće sve da uvuče Sjedinjene Države u rat

Piše: Armin SijamićIzrael je 13. juna pokrenuo iznenadni, ali dobro planirani, napad na Iran sa namjerom da tu državu uništi i stavi je pod kontrolu Zapada, kao što je slučaj sa gotovo svim drugim državama Bliskog istoka. Da bi ti uspio premij

Trumpove tvrdnje o razlozima za napad na suverenu državu zato i ne treba ozbiljno razmatrati, jer je jasno da se isključivo radi o interesu Washingtona i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, da unište državu koja odbija da im se pokori, a koju nedavno nisu slomili protestima.

http://nap.ba/qpost/435003

Protesti u Iranu uz podršku Trumpa i Netanyahua

Piše: Armin SijamićViše od dvije sedmice traju protesti u Iranu. Protesti su počeli zbog stanja u ekonomiji. Ali, ubrzo su od grupe demonstranata pretvoreni u nasilne proteste s kojih se traži rušenje postojećeg sistema. U tome imaju podršku

Zašto baš sada?

Međutim, bitno je pozabaviti se trenutkom napada na Iran i likvidacijom duhovnog vođe stotina miliona šiita. Napad se desio za vrijeme trajanja ramazana, pred važan iranski praznik Novruz i malo prije jevrejskog Purima. Tokom ramazana ubijen je i Ali, prvi imam kojeg šiiti slijede.

Simbolikom napada bavio se i američki i proizraelski CNN. Novinarka Tal Shalev navodi: „'Prije 2.500 godina, u drevnoj Perziji, tiranin se pobunio protiv nas s istim ciljem, da potpuno uništi naš narod', rekao je Netanyahu o priči koja se odvija na području današnjeg Irana. 'I danas, na Purim, pala je sudbina i na kraju će i ovaj zli režim pasti.'“

Dan kasnije je izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama Danny Danon također govorio o Purimu u kontekstu napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran.

Dan kasnije je američki ministar rata Pete Hegseth, koji na desnoj ruci ima istetoviran poklič iz križarskih ratova protiv muslimana - „Deus Volt“, rekao da „režim koji vjeruje u islamske proročke zablude“ ne može imati nuklearno oružje.

Desetak dana prije napada na Iran, američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee je američkom novinaru Tuckeru Carlsonu rekao da Izrael ima pravo na manje više cijeli Bliski istok, jer to piše u Bibliji.

Nešto ranije je državni sekretar Marco Rubio, koji se u javnosti pojavljivao s iscrtanim krstom na čelu, rekao da je teško pregovarati s Iranom, jer oni „geopolitičke odluke donose na osnovu čiste teologije“. Još ranije Rubio je rekao da šiiti vjeruju u imama Mahdija i da imaju „apokaliptičku viziju budućnosti“ te da s njima „diplomatija ne daje rezultate“.

Dakle, u dijelu svijeta gdje su većina suniti, političari vođeni jevrejskim i kršćanskim vjerovanjima žele da uklone šiitsku teokratsku vlast i pri tome očekuju pomoć od sljedbenika bilo koje religije, sekte ili ideologije.

Ko je započeo rat koji može zahvatiti cijeli Bliski istok?

„Nismo počeli ovaj rat, ali ćemo ga, pod predsjednikom Trumpom, završiti“, rekao je prije dva dana Hegseth, objašnjavajući javnosti zašto su Sjedinjene Države napale Iran, iako je po američkim zakonima predsjednik o ratu trebao konsultovati Kongres.

Istog dana Rubio je napad pokušao vratiti u polje ovozemaljskog i planskog djelovanja. „Znali smo da će doći do izraelske akcije. Znali smo da će to izazvati napad na američke snage i znali smo da ako ih preventivno ne napadnemo prije nego što pokrenu te napade, pretrpjećemo veće žrtve“, rekao je. „Apsolutno je postojala neposredna prijetnja, a neposredna prijetnja je bila to što smo znali da ako Iran bude napadnut, a vjerovali smo da će biti napadnut, da će odmah krenuti na nas“, dodao je.

Mnogi su zaključili iz Rubijovih riječi da ovo znači da je Izrael „uvukao“ Sjedinjene Države u rat protiv Irana, odnosno da Netanyahu usmjerava Trumpove vanjskopolitičke poteze.

http://nap.ba/qpost/394604

Trump napada jemenske Huse u namjeri da se po želji Netanyahua obračuna s Iranom

Piše: Armin SijamićAmerički predsjednik Donald Trump naredio je proteklih dana napade na jemenske Huse. Na meti su vojne lokacije, elektroenergetska mreža, razna postrojenja, a zabilježene su smrti desetine civila. Zašto Trump, koji se proglasi

Jučer je sekretarka za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt na društvenoj mreži X tvrdila da Rubio nije rekao da je „Izrael uvukao Trumpa u rat s Iranom“, što je suštinski pokušaj popravljanja načinjene štete imidžu američkog predsjednika i američke vanjske politike uopšte. Naime, samo minutu prije ove Rubijove izjave, za tvrdnju da neki (pro)izraelski faktor presudno utiče na odluke Washingtona u Sjedinjenim Državama bi bili optuženi za širenje teorija zavjere i antisemitizam.

Leavitt također pokušava sanirati štetu u Trumpovoj izbornoj bazi, koja od njega traži da ispuni obećanje da američka vojska više neće ratovati širom svijeta. Novembarski izbori za zakonodavna tijela mogli bi pokazati količinu tog nezadovoljstva nakon što je Trump prevario birače, pa čak i zbog Netanyahua koji se nalazi na međunarodnoj potjernici.

Rat se širi

Ubrzo nakon američkih i izraelskih napada Iran je žestoko uzvratio. Pored Izraela, napao je američke vojne baze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, Iraku, Jordanu..., a navodno i francusku i italijansku bazu. Dronom je pogođena britanska baza na Kipru, a Iran je odbacio navode da stoji iza nekih napada koji mu se propisuju, poput onog na baze u Omanu. Iran je ciljao i hotele u nekim državama Perzijskog zaljeva, tvrdeći da se tamo kriju američki vojnici i operativci. Od ponedjeljka navečer na meti su diplomatska i konzularna predstavništva Sjedinjenih Američkih Država u više arapskih država.

Sjedinjenim Državama i Izraelu su pomogle brojne arapske države obarajući iranske rakete i dronove usmjerene prema američkim i izraelskim bazama širom Bliskog istoka. To je uradilo i Ujedinjeno Kraljevstvo, a Francuska najavila isto. Dakle, četiri nuklearne sile ratuju protiv Irana.

Iranu su u pomoć pritekle šiitske milicije širom regije, a neki tvrde da im podršku pružaju Rusija i Kina na razne načine, bilo oružjem i opremom, bilo kroz obavještajni rat. U rat se uključio i libanski Hezbollah koji je dronovima i raketama napao Izrael i sukobio se s izraelskim kopnenim trupama koje su na libanskoj granici od primirja postignutog prije petnaest mjeseci.

http://nap.ba/qpost/382451

Izrael i Hezbollah prisiljeni su da pristanu na prekid vatre i spremaju se za novu rundu sukoba

Piše: Armin SijamićSedmicama se govorilo da su Izrael i Hezbollah blizu prekidu vatre. Rat koji je počeo 8. oktobra prošle godine Hezbollahovim napadom na Izrael i što je u septembru dovelo do izraelske invazije na Liban došao je do prekida vat

Tako se za kratko vrijeme nešto što se činilo kao rješiv problem kroz pregovore, što potvrđuju i riječi omanskog šefa diplomatije Badra Albusaidija, pretvorilo u egzistencijalni rat za šiite koji najavljuju osvetu i džihad zbog ubistva njihovog vrhovnog vođe. I pored toga, (pro)iranskim snagama u regiji je jasno da je ovaj rat doslovno borba za opstanak. Gubitak rata značio bi dolazak u inferioran položaj prema Sjedinjenim Državama i Izraelu, ali i radikalnim i drugim sunitskim grupama koji više žele pad moći Teherana nego Washingtona ili Tel Aviva.

U takvom poimanju ovog rata nisu sami. Sjedinjene Države se bore za opstanak u regiji, jer su mnoge njihove baze oštećene ili uništene. Desilo se nezamislivo – desetine američkih baza u desetak država došle su pod vatru protivnika. Neke od baza su evakuisane, a Iran želi da ostanu zauvijek napuštene. Odlaskom Sjedinjenih Država iz nekih država pokrenula bi se spirala opadanja američke moći na Bliskom istoku i neki arapski režimi možda bi pali prilikom velikih izazova kod kuće ili izvan granica. U konačnici, Izrael bez američke zaštite našao bi se u veoma teškoj poziciji.

Međutim, niko zasigurno ne zna kako će se ovaj rat odvijati i koliko će drugo trajati. Jedini koji tvrde da će sigurno pobijediti su Washington, Tel Aviv i Teheran. Čini se da je američka i izraelska strategija da brzo unište iranske kapacitete, posebno one za proizvodnju i lansiranje raketa i dronova, a iranska rat iscrpljivanja, računajući da će (pro)američke i (pro)izraelske snage brzo ostati bez resursa i suočiti se s logističkim i drugim problemima. Drugim riječima, Iranci vjeruju da bi Trump u ratu s njima mogao proći kao Vladimir Putin u ratu protiv Ukrajine, koji je također kao njegov američki kolega opravdavao argumentima u koje je teško vjerovati.

http://nap.ba/qpost/440828

Četvrta godišnjica ruske agresije na Ukrajinu: Putinova greška koja Rusiju mnogo košta

Piše: Armin SijamićJučer se navršila četvrta godina ruske agresije na Ukrajinu. Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne susjednu državu donijela je ubijanje i uništenje s obje strane granice i novu dinamiku odnosa u Evropi i na

Stvari izmiču kontroli, posebno nakon što su pregovori sabotirani više puta. Iran je prijavio stotine civilnih žrtava, uključujući preko 160 djevojčica u školi u gradu Minab. Ubistvo djevojčica desilo se dok Izrael i Sjedinjene Države tvrde da znaju gdje se nalaze iranske vođe koje likvidiraju kada žele. Stradali su i civili u Izraelu i Libanu. Ubijeni su i američki vojnici, ali navodno i kuvajtski. Štete na iranskoj, izraelskoj, američkoj i infrastrukturi više arapskih država mjere se u desetinama milijardi dolara. Iranska odluka da zatvori Hormuški moreuz donijeće nove gubitke i nove krize.

Sve ovo je posljedica Trumpove politike. On je 2018. godine, u svom prvom mandatu, povukao Sjedinjene Države iz sporazuma Irana i velikih sila iz 2015. godine po kojem Teheran ne bi imao nuklearno oružje, ali bi bio oslobođen sankcija. Po želji Netanyahua Trump je sporazum uništio, a osam godina kasnije zapalio Bliski istok, odbacio diplomatiju, iznevjerio očekivanja svojih birača i nanio ogroman udarac američkom ugledu širom svijeta.

Osipanje ugleda Zapada, koje ubrzano traje od početka rata u Pojasu Gaze kojeg američki predsjednik Joseph Biden nije zaustavio, Trump dodatno ubrzava. Jučer je, na primjer, zaprijetio Španiji prekidom trgovinskih odnosa, jer Madrid neće da dozvoli da se njegova teritorija koristi u ilegalnim napadima na Iran.

http://nap.ba/qpost/321168

'Lider slobodnog svijeta' Biden ne uspijeva zaustaviti Netanyahua u uništavanju Pojasa Gaze i američke vanjske politike

Piše: Armin SijamićProtekle tri godine američki predsjednik Joseph Biden gradio je imidž lidera „slobodnog svijeta“, a u protekle tri sedmice izraelski premijer Benjamin Netanyahu je taj napor poništio. Što rat u Pojasu Gaze bude duže traj

Trump ne staje, a ostatak Zapada ga ne zaustavlja. U ponedjeljak, u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, sjednicom na temu „Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu“ predsjedavala je njegova supruga, bivša manekenka Melania Trump. To je prvi put u historiji da supruga predsjednika države predsjedava tijelom koje treba da se bavi očuvanjem mira u svijetu i to dva dana nakon što su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran. Svima koji žele da vide jasno je da su Amerikanci glasali za drugačijeg Trumpa od onoga kojeg sada imaju, iako je i prije povratka u Bijelu kuću bilo očito da je to drugi političar u odnosu na svoj prvi mandat na čelu najveće svjetske sile.

http://nap.ba/qpost/441136

Trumpovo obraćanje naciji: Predsjednik koji pobjeđuje, država u zlatnom dobu i (ne)postojeći ratovi

Piše: Armin SijamićU noći s utorka na srijedu američki predsjednik Donald Trump, pred oba doma Kongresa, obratio se naciji. U još jednom showu svojstvenom samo njemu, Trump je slavio svoju politiku.Nastupi američkih predsjednika u javnosti pomn