Piše: Armin Sijamić
Ovosedmični pregovori vlasti Sjedinjenih Američkih Država, Danske i Grenlanda nisu promijenili stav predsjednika Donalda Trumpa - resursima bogat i strateški važan otok mora biti pod kontrolom Washingtona bez obzira šta o tome misle evropski saveznici.
Godinama su evropski zvaničnici ponavljali da je pitanje dana kada će Rusija napasti neku evropsku državu i da je agresija na Ukrajinu samo stanica u planovima Kremlja. To je tvrdio i američki predsjednik Joseph Biden, pozivajući Evropljane da, pod vodstvom Washingtona, zbiju redove do konačne pobjede Ukrajine na Rusijom.
Rusija od tada nije uzela ni komadić te teritorije, a ruska vojska trpi teške udarce u Ukrajini.
Ali, to ne znači da neka evropska država neće izgubiti dio svoje teritorije. Kako stvari stoje, najveća svjetska sila želi teritoriju savezničke države Danske i to po svaku cijenu.
Ovakav scenarij Evropljani nisu mogli ni zamisliti kada su odlučili da gotovo bezrezervno podrže Bidenov plan da istočna Evropa postane neprobojna barijera za svako rusko napredovanje ka zapadu kontinenta i da tako dokažu posvećenost transatlantskom savezništvu.
Trump ne prihvata „ne“ kao odgovor
Ovakav zaokret u planovima Washingtona mogao bi dovesti do brojnih problema u odnosima saveznika, ali i trajno narušiti ugled Sjedinjenih Država.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je, dan pred sastanak u Washingtonu, da „ako moramo birati između Sjedinjenih Država i Danske ovdje i sada, biramo Dansku“.
Preuzimanje Grenlanda ne želi ni većina Amerikanaca. Samo sedamnaest posto Amerikanaca to odobrava, prema anketi Reutersa/Ipsosa koja je obavljena početkom ove sedmice.
Međutim, Trumpa ne dotiču takve „sitnice“ poput volje suverenih država, međunarodnog prava i savezničkih odnosa. U nedavnom intervjuu za The New York Times (NYT) Trump je rekao: „Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Majstor improvizacije i skretanja pažnje sa suštine problema i ovaj put je taj talenat pokazao i to kroz izjave bliskog saradnika. Njegov izaslanik za Grenland i republikanski guverner Louisiane Jeff Landry ove sedmice je rekao da nema interes da pregovara s diplomatama, već želi razgovor s ljudima na Grenlandu kojeg će posjetiti u martu.
Prošlog mjeseca je Landry rekao da želi „poboljšati kvalitet života“ ljudi na Grenlandu u zamjenu za veće prisustvo američke vojske i pristup rijetkim mineralima. Aludirajući na poznatu kuhinju savezne države Louisiana, Landry je taj pristup opisao kao „kulinarska diplomatija“.
Upotreba sile i protiv saveznika
Evropski saveznici još uvijek nemaju odgovor na Trumpove prijetnje. Dosadašnji otpor Trumpu bio je samo verbalni, nudili su sporazume i odlučili da tamo pošalju za sada simboličan broj vojnika iz više država. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u četvrtak je izjavila da će Trump „preuzeti“ Grenland bez obzira na vojno prisustvo savezničkih evropskih država.
Ova izjava je došla par sati nakon sastanka delegacija Danske i Grenlanda s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom. Neki mediji su izvijestili da je na tom sastanku američki dvojac nastupio s taktikom „dobrog i lošeg policajca“, gdje je Vance prijetio silom a Rubio pokazivao spremnost da se postigne obostrano prihvatljiv sporazum.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je dan ranije da i dalje postoji „temeljno neslaganje“ s Washingtonom i da Kopenhagen ne prihvata „ideje koje ne bi poštovale teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoodređenje“.
U podršci Danskoj do sada je najglasniji bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, kojeg Trump zadnjih sedmica često ismijava prepričavajući njihove navodne razgovore. Macronu je jasno da bi američko otimanje Grenlanda od Danske napravilo trajne posljedice, koje vjerovatno u ovom trenutku ne može niko u potpunosti ni sagledati.
„Kad bi bio ugrožen suverenitet neke evropske zemlje i saveznika, posljedice toga bile bi neviđene. Francuska vrlo pomno prati situaciju i djelovaće u potpunosti solidarno s Danskom i njenim suverenitetom“, rekao je Macron, što je suštinski stav Pariza i Evrope o Ukrajini i ruskoj agresiji.
Macron nije najavio koje će mjere Francuska preduzeti ako Grenland bude oduzet od Danske, što je ranije opisao kao „novi kolonijalizam“. Pored pomenutih vojnika na Grenlandu, od kojih je dio iz Francuske, Macron je najavio da će na Grenland poslati vojne avione i brodove.
Insistiranje Francuske na podršci Danskoj može dovesti i do problema u odnosima Washingtona i Evropske unije. To ne raduje Trumpa nakon što je nedavno od evropskih saveznika u trgovinskom sporazumu dobio sve što je želio.
To je možda i najjača karta na koju mogu igrati Evropljani, barem onaj dio koji se neće svrstati uz Trumpa. Već sada se vide nagovještaji da neke evropske države neće izabrati Dansku ispred Sjedinjenih Država. To se podjednako odnosi na države članice Evropske unije i NATO-a, za kojeg je Trump u pomenutom intervju za NYT rekao da je beskoristan bez Sjedinjenih Država.
Evropljani imaju malo opcija u konfrontaciji s Trumpom. Neki s obje strane Atlantika rade na tome da se tenzije oko Grenlanda spuste i pokuša postići sporazum koji bi bio prihvatljiv i Trumpu i Danskoj. Međutim, pitanje je šta zadovoljava Trumpa. U ofanzivi koja traje već godinu dana Trump napada američke prijatelje i neprijatelje širom svijeta i nema naznaka da će stati dok ne dobije ono što je zamislio, a Grenland je na vrhu njegove liste želja.