Grad beznad(l)ežnih: Smrt na Grbavici - kad lanac nemara institucija počne da ubija građane

(Patria) - Krajem novembra 2025. u Sarajevu je pao prvi snijeg ove zime. U naselju Grbavica, u Grbavičkoj i Zagrebačkoj ulici, nekoliko stabala se pod težinom snijega tada obrušilo na parkirane automobile i prouzrokovalo znatnu materijalnu štetu.

Nepuna dva mjeseca kasnije, u istom naselju i na skoro istoj lokaciji, desila se tragedija - žena u 40-im godinama preminula je na putu do posla nakon što je na nju palo stablo bora visoko više od 10 metara, piše Istraga.ba.

Nadležne komunalne i općinske službe tvrde da se tragedija nije mogla spriječiti. Kada su se pod prvim sarajevskim snijegom rušila stabla ne samo na Grbavici, već i u brojnim drugim naseljima, iz KJKP Park su saopćili da za nijedno od stabala koje je palo nije ranije izdato rješenje za sječu ili orezivanje od nadležnih općinskih službi.

Dodali su da je većina stabala iščupana zajedno sa korijenom, što pokazuje da nisu bila trula ili oštećena, nego da njihova masa nije izdržala količinu snijega.

Ko je odgovoran

U Odluci o sječi i potkresivanju stabala Općine Novo Sarajevo navodi se da se sječa i potkresivanje stabala vrši na osnovu odobrenja koje donosi općinski načelnik putem službe nadležne za komunalne poslove.

Prije nego se odobri sječa, načelnik (ili u ovom slučaju načelnica - Benjamina Karić) imenuje tročlanu stručnu komisiju koja izlazi na teren i daje stručni nalaz. Odlukom su jasno propisani uslovi pod kojima se odobrava sječa stabala.

U članu 6. piše da je održavanje stabala obaveza vlasnika ili korisnika zemljišta na kojem se stablo nalazi, odnosno upravitelja zgrade, a na javnim površinama nadležnog komunalnog ili drugog preduzeća određenog posebnim propisom.

Zahtjev za sječu ili potkresivanje stabla može podnijeti vlasnik ili korisnik zemljišta na kojem se stablo nalazi, investitor novog objekta, upravitelj zgrade, komunalno preduzeće i zainteresovano lice.



Srđan Srdić, vijećnik Općine Novo Sarajevo, kao „zainteresovano lice“ je više puta upozoravao da nadležne gradske službe ne vode dovoljno računa o potkresivanju drveća prije početka zime.

- Konstantno upozoravam i tražim da se vrši potkresivanje drveća u Novom Sarajevu ili eventualno sječa oštećenih stabala. Tražio sam u više navrata, ali ništa! A s druge strane, čim se pokrene priča da neko drvo treba ukloniti jer je trulo, zaraženo ili bolesno, odmah se javi kontra-stav: “Ne dirajte zelenilo”.

Ali realnost je jednostavna - svako drvo u svakom naselju treba biti pregledano, analizirano, i ako je potrebno potkresano ili uklonjeno. To je briga o sigurnosti, a ne napad na prirodu! Isto tako, za svako uklonjeno drvo treba odmah u proljeće ili jesen zasaditi tri nova. Tako rade uređeni gradovi. Nije ovo nikakva nauka. Sve se može ako se hoće raditi i planirati na vrijeme - naglašava Srdić.

Njegov kolega iz OV Novo Sarajevo Arslan Dučić jučer je podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba u Općini, kantonalnih preduzeća i drugih NN osoba nakon tragedije u naselju Grbavica.

Aktuelna vlast u Kantonu Sarajevo i dio javnosti ovaj Dučićev potez pripisuju političkom populizmu. No, da li je smrt naše sugrađanke na Grbavici tek zla sudbina ili se ipak može i mora zahtijevati odgovornost nadležnih?

Na web stranici Općine Novo Sarajevo, na listi inicijativa i urgencija mjesnih zajednica, navodi se da je Mjesna zajednica Grbavica 1 tokom decembra 2025. slala brojne zahtjeve općinskim službama za potkresivanje grana i uređenje krošnji stabala na više lokacija. Nijedan od tih zahtjeva nije realizovan.



U Evropi i svijetu postoje brojni slučajevi u kojima su lokalne vlasti ili odgovorne firme kažnjavane zbog propusta u održavanju stabala koji su doveli do teških povreda ili smrti građana, posebno u pravnim sistemima gdje postoji zakonska dužnost odgovornog upravljanja rizicima i zakoni o zaštiti zdravlja i sigurnosti.

Najčešće se radi o slučajevima u kojima je dokazano da su nadležni organi znali (ili su trebali znati) za opasnost i nisu poduzeli razumnu akciju inspekcije, procjene rizika i održavanja stabala.

U Velikoj Britaniji, na temelju Health and Safety at Work Act 1974, za smrt ili teške povrede građana usljed pada stabala sudovi su lokalnim vlastima i privatnim firmama nadležnim za održavanje izricali sankcije u rasponu od 200.000 do čak pola miliona funti.

Zakone imamo, sankcije nemamo

Iako Federacija BiH i Kanton Sarajevo nemaju poseban zakon o zdravlju i sigurnosti građana poput britanskog, postoji širok pravni okvir za traženje odgovornosti javnih organa u ovakvim slučajevima.

U tom smislu ključan je Zakon o obligacionim odnosima FBiH, posebno član 154. u kojem piše: “Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je da je naknadi, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.”

U članu 172. istog Zakona navodi se da “pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi s vršenjem svojih funkcija.” Na temelju tog člana se može tražiti odgovornost općine, kantona ili javnog preduzeća koje je zaduženo za održavanje stabala.

Pravni stručnjaci koje je konsultovala Istraga navode da se u konkretnom slučaju tužba protiv odgovornih lica u Općini Novo Sarajevo i KJKP “Park” može podnijeti i na osnovu člana 173. ZOO – Odgovornost za opasnu stvar ili opasnu djelatnost, koji glasi: “Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću odgovara njen imalac, odnosno lice koje se njome bavi, bez obzira na krivicu“.

U sudskoj praksi ovaj član Zakona je izuzetno važan jer se dotrajala, trula ili nestabilna stabla na javnim površinama mogu tretirati kao “opasna stvar”, posebno ako su stara, ako su bila izložena jakim vremenskim nepogodama ili su ranije prijavljivana kao oštećena. Ovo znači da nije nužno dokazivati krivicu, već samo da je stablo bilo u nadležnosti tuženih, da je palo i da je usmrtilo osobu.

Iako Zakon predviđa oslobađanje od objektivne odgovornosti ako se dokaže da je šteta nastala isključivo djelovanjem više sile ili trećeg lica, važno je napomenuti da se snijeg, vjetar i zima u pravilu ne smatraju “višom silom” ako su sezonski očekivani, a stablo je bilo trulo, staro ili neodržavano.

Tu je također Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH kojim se uređuje odgovornost jedinica lokalne samouprave da upravljaju javnim poslovima u interesu stanovništva, a to uključuje i obaveze održavanja javnih površina kako bi se spriječile štetne posljedice.

Po istom principu, odgovornost nadležnih se konačno treba i mora tražiti i za obrušavanje brojnih fasada u centru Sarajeva, neadekvatno uklanjanje ledenica i snijega sa krovova i sanacije klizišta, koja već godinama građane dovode u životnu opasnost.

Ovakve pojave, kao i tragična smrt žene na Grbavici nisu ni “nesretan slučaj”, ni “viša sila”. U pitanju je sigurnost javnih površina, odgovornost institucija i pravo građana da se slobodno kreću gradskim ulicama bez straha da će ih ubiti neodržavana infrastruktura.

Sve dok ne dobijemo sudski presedan u kojem će odgovorni biti oštro sankcionisani zbog ugrožavanja sigurnosti građana, ostaje nam jedino da se oslanjamo na upozorenja Civilne zaštite: ne krećite se ispod krovova i nadstrešnica, i u širokom luku zaobilazite drveće!