Brojni predmeti ratnih zločina i 30 godina od kraja rata čekaju u ladicama sudova i tužilaštava

(Patria) - Tužilaštvo BiH u 2025. godini podiglo je sedam optužnica u predmetima ratnih zločina. Jedna optužnica za genocid podignuta je tri dana prije kraja godine.

Vijeće ministara BiH još jednom je produžilo rok za rješavanje predmeta ratnih zločina.

Prva Strategija za rad na ratnim zločinima usvojena je prije 17 godina, s nadom da će većina predmeta biti završena u roku od 15 godina. Međutim, mnogi predmeti još čekaju u ladicama Suda i Tužilaštva, dok se porodice žrtava i dalje bore za pravdu, piše BHRT.

Tri decenije od kraja rata sjećanja su i dalje jasna. Senida je jedna od hiljada žrtava nastradalih u opkoljenom Sarajevu.

- Stradala ratne, najteže 1993. godine na Drveniji, 30. januara. Ostala bez noge, visoka amputacija, desna - kaže predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović.

Podsjeća da za opsadu Sarajeva i snajpersko djelovanje nema optužnica u Bosni i Hercegovini.

Mnogo je onih koji u Bosni i Hercegovini tragaju za posmrtnim ostacima ubijenih članova porodice, komšija, prijatelja. Tako, kažu, tragaju i za pravdom.

Slične priče dolaze iz Mostara i Grabovice, gdje porodice i danas traže posmrtne ostatke članova svojih porodica. Mnogi zločini, kažu, tri decenije nakon rata ostali su nekažnjeni.

- Imamo toliko dokaza, imamo i ljude s imenom i prezimenom, ali tužilaštvo neće da uradi ništa - govori Karović.

U Udruženju žrtava i svjedoka genocida kažu da žrtve na ulicama godinama prepoznaju počinioce.

- Pogotovo iz perioda 1992. ili 1995. godine, kada je u pitanju Srebrenica odnosno Žepa. Vide te ljude, susreću ih svakodnevno. Ti ljudi imaju dvojna državljanstva, ili Srbije ili Hrvatske, i postoji uvijek mogućnost da mogu pobjeći - kaže predsjednik ovog Udruženja Murat Tahirović.

Na taj problem ukazuju i u Tužilaštvu BiH. Tvrde, 20 tužilaca radi na 86 predmeta ratnih zločina, u kojima je 245 nedostupnih osoba. Međutim, postoje i drugi problemi.

"Prije svega, riječ je o starosnoj strukturi i zdravstvenom stanju optuženih lica, kao i svjedoka koje su predložile stranke u postupku, zatim o ograničenim kapacitetima sudnica Suda BiH za vođenje postupaka sa deset ili više optuženih lica (s obzirom na to da samo dvije sudnice Suda BiH raspolažu takvim kapacitetima, a koje koriste sudije krivičnog i apelacionog odjeljenja), kao i o zdravstvenom stanju sudija", ističu iz Suda BiH.

U Balkanskoj istraživačkoj mreži ukazuju da je rok za rješavanje predmeta ratnih zločina treći put produžen u gotovo dvije decenije. Ističu, isključivo zbog nerada tužilaca.

- Jednostavno, način da se u ladicama drži ogroman broj predmeta, da se Tužilaštvo BiH zarobljava i da se žrtve maltretiraju u nekoj nadi, lažnoj, da će nekada doći na red procesuiranje tih zločina.

Međutim, kontinuirano vidimo da do toga ne dolazi zbog nesposobnosti tužilaca, zbog lošeg menadžmenta i, nažalost, zbog politizacije predmeta ratnih zločina - kaže Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže BiH.

Tokom dvije decenije rada, državno Tužilaštvo podiglo je optužnice protiv 1.200 osoba. Međutim, tek 30 posto tih optužnica rezultiralo je osuđujućim pravomoćnim presudama.