Otkrivaju se mračne tajne ‘snajperskog turizma’ u Sarajevu

(Patria) - Edin Subašić je tražen čovjek. Kako osobno navodi putem elektroničke pošte, posljednjih dana surađuje s državnim odvjetništvima u Milanu i Sarajevu. S medijima, kaže, više ne smije razgovarati, radi zaštite procesa koji su u toku. Jer 62-godišnji Bosanac ima informacije, piše dopisnica švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung (NZZ) iz Istanbula Nicole Anliker.

Autorica podsjeća da je on jedan od glavnih svjedoka u istrazi italijanskog i bosanskohercegovačkog državnog odvjetništva o uznemirujućim optužbama da su tijekom rata u Bosni i Hercegovini organizirani ‘izleti u lov na ljude‘, tzv. ‘snajperski turizam‘.

- Bogati Europljani navodno su plaćali velike iznose da bi za vrijeme opsade Sarajeva (1992.–1995.) sa srpskih položaja pucali na ljude, piše NZZ.

List ukazuje da je ‘Subašić tijekom rata radio za bosansku obavještajnu službu i smatra se jednim od prvih koji su otkrili informacije o navodnim ‘snajperskim safarijima‘. Njegove izjave mogle bi biti ključne za rasvjetljavanje slučaja, piše Deutsche Welle.

- Subašić je nekada bio profesor književnosti, a na početku rata 1992. pridružio se Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Ubrzo je prešao u vojnu obavještajnu službu, stoji dalje u tekstu u kojem autorica citira Subašića iz filma ‘Sarajevo safari‘ (2022.): ‘Poznavao sam sarajevsko ratište kao svoj džep‘, kaže u dokumentarcu, u kojem se pojavljuje kao svjedok.

List podsjeća da je Subašić u filmu pričao kako mu je ‘krajem 1993. nadređeni dao na analizu saslušanje jednog srpskog ratnog zarobljenika. Radilo se, kaže, o 20-godišnjaku iz Paraćina, dobrovoljcu koji je došao boriti se za bosanske Srbe.

Mladić je ispričao da je autobusom iz Beograda stigao na Pale, tadašnje političko središte bosanskih Srba. U autobusu je, kaže, bilo i pet stranaca, koje su pratili vojni policajci. Njihov poseban status mu je zapao za oko: ‘Dolazili su u civilnim džipovima ili luksuznim limuzinama, nosili vrhunsku lovačku opremu i imali zapakirano oružje‘.

U tekstu se dalje navodi da je ‘Srbin navodno započeo razgovor tijekom vožnje autobusom s trojicom njih. Rekli su mu da dolaze iz Italije. Kada ih je upitao za njihovu plaću, dobio je odgovor koji ga je, kako izgleda, iznenadio jednako kao kasnije i tajnog agenta Subašića: oni ne primaju plaću za svoje ratno angažiranje, već sami snose svoje troškove‘.

- Ti ljudi su plaćali da dođu u Sarajevo i pucaju na ljude, rezimira Subašić izjave ispitivanog u filmu. Prilikom analize saslušanja shvatio je: ‘Radi se o ljudskom safariju‘.

Autorica švicarskog dnevnika naglašava u tekstu da je ‘vojska bosanskih Srba sustavno koristila snajperiste protiv civila za vrijeme opsade Sarajeva (…) i da je Sarajevo postalo mjesto za ‚poseban hobi‘‘.

- Prema Subašiću, njegov šef je o tome obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu. U ožujku 1994. talijanski agenti su navodno potvrdili da su identificirali polaznu točku ‘snajperskih tura‘ i da su ih obustavili. Nedavno je jedan talijanski diplomat potvrdio Subašićeve tvrdnje u talijanskim medijima. Sada pravosuđe mora reagirati, piše NZZ.

List ukazuje na to da je nakon prikazivanja filma ‘Sarajevo safari‘ slovenskog producenta Francia Zajca, tadašnja gradonačelnica Sarajeva 2022. podnijela prijavu protiv nepoznatih počinitelja. Također se dodaje da je potom Tužiteljstvo BiH krajem 2022. otvorilo istragu pod nazivom ‘Safari‘.

NZZ piše da je ‘istraga dugo tapkala na mjestu‘ i da je Subašić ‘na kraju pristao pomoći talijanskom piscu Eziu Gavazzeniju‘, koji je istraživao dalje.

Navodi se da su ‘prema Gavazzenijevim nalazima snajperski safariji bili profesionalno organizirani – s preciznim rutama, vremenima polaska, veličinom grupa i lokacijama ‘snajperskih gnijezda‘‘.

Dopisnica NZZ-a iz Istanbula završava tekst Subašićevim uvjerenjem:

- Iza toga su stajali visoki članovi srpske obavještajne službe i vojske u Beogradu, kazao je. Subašić je također ‘uvjeren da bez Gavazzenijevih istraživanja tema nikada ne bi dobila pravni epilog‘, zaključuje DW.