EU želi pojačati Frontex na 30.000 zaposlenih

Izvršno tijelo Evropske unije je pozvalo na povećanje broja osoblja granične agencije bloka Frontexa na 30.000 zaposlenih u sklopu strategije usmjerene na zaštitu Evrope od hibridnih napada, cyber kriminala, organizovanog kriminala i terorističkih prijetnji.

“Naš sigurnosni pejzaž je veoma alarmantan“, rekla je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Evropske komisije zadužena za tehnologiju, u intervjuu za POLITICO.

“Kada pogledamo naše sigurnosne prijetnje, vidimo da su danas mnogo više prekogranične i da su u velikoj mjeri digitalizovane. Nacionalni odgovor sam po sebi nije dovoljan“, dodala je.

Virkkunen je u utorak u Strasbourgu predstavila prijedlog Komisije da se organima za provođenje zakona omogući više resursa. Strateški dokument predložio je povećanje osoblja u graničnoj agenciji EU Frontex na 30.000 ljudi. Trenutni plan predviđa 10.000 stalno zaposlenih do 2027. godine.

Strategija, koja je širok plan, a ne skup konkretnih zakonodavnih prijedloga, nadovezuje se na dva nedavna prijedloga o odbrani i pripremljenosti, koji pokazuju kako EU sve više preuzima odgovornost za sigurnost.

Komisija je također pozvala da se policijskoj agenciji EU, Europolu, dodijeli više resursa i da mu se povjeri borba protiv hibridnih prijetnji.

Hibridni napadi postoje u sivoj zoni između kriminalnih i državnih aktivnosti, a cilj im je destabilizacija društava napadima na kritičnu infrastrukturu fizičkim ili sajber napadima, ili širenjem straha i konfuzije putem informativnih kampanja. Rusija je zasula Evropu takvim napadima od svoje potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. Visoki zvaničnik NATO-a izjavio je u decembru da bi takvi napadi uskoro mogli izazvati masovne žrtve.

Prema ovom planu, organi za provođenje zakona dobili bi i veći pristup podacima.

Mnoge policijske vlasti “veoma zaostaju … kada je riječ o digitalnim alatima“, rekla je Virkkunen. “Sve više, zločini su povezani s tehnologijama, a digitalne platforme se koriste… Mislim da naša policija i organi za provođenje zakona trebaju više alata za borbu protiv kriminala u digitalnom svijetu“.

Međutim, ovi planovi vjerovatno će izazvati zabrinutost među zagovornicima privatnosti. Predloženi zakon EU za borbu protiv materijala o seksualnom zlostavljanju djece na internetu već dugo je u zastoju jer se zemlje članice ne mogu dogovoriti o tome da li bi privatne usluge razmjene poruka poput WhatsAppa i Signala trebale biti primorane da policiji predaju razgovore korisnika.

Svaki pokušaj da se isto postigne putem drugih pravnih mehanizama mogao bi naići na slične probleme, iako je Virkkunen insistirala da će privatnost ljudi biti zaštićena.