Vlada FBiH povećanjem minimalne plaće želi napuniti penzioni fond, u 2024. morali dodati 511 miliona KM za penzije

(Patria) - Već odavno se upozorava na kolaps penzionog sistema jer je broj penzionera u FBiH nešto manji od broja zaposlenih u Federaciji BiH.

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.11.2024. godine prema podacima Porezne uprave BiH iznosio je 552.148. Podatke za broj zaposlenih u decembru Porezna uprava FBiH još uvijek nije objavila.

Broj penzionera koji su primili decembarsku penziju iznosi 453.900 korisnika, a za šta je bilo potrebno 298 miliona KM.

Ovakva razlika broja zaposlenih i broja penzionera i najvećem ekonomskom laiku šalje signal da bi se penzioni sistem mogao urušiti. Statistike su neumoljive, a radno stanovništvo sve je starije dok u isto vrijeme nema masovnog zapošljavanja.

Odluka Vlade FBiH o minimalnoj plaći od 1.000 KM, tačnije devet ministara od deset prisutnih jer ministar Ramo Isak 12 dana nakon odluke tvrdi da nije podržao odluku, dodatno će se odraziti na ove brojeve.

I dok federalni premijer Nermin Nikšić tvrdi da će se novac koji će se sliti u budžet FBiH ići za penzije i zdravstveno osiguranje te su procjene da će se godišnje raditi o 470 miliona KM, važno je istaći da je Vlada tokom 2024. godine za isplatu penzija morala dodati 511 miliona KM. Mjesečno je to u prosjeku 42 miliona KM.

"Na bazi podataka procjene PU FBiH po osnovu doprinosa PIO/MIO i zdravstva uplatit će se nešto manje od 470 miliona KM. Za Fond PIO će biti uplaćeno 256 miliona, za ZZO 183 miliona. Nekih 20 miliona je za fond solidarnosti, a ostalo je prihod kantonalnih zavoda zdravstvenih osiguranja. 22 miliona KM od osiguranja za nezaposlene koji ide fondu za zapošljavanje. Dodatni prihodi nižih nivoa vlasti je 76 miliona KM. Sredstva o kojima govorimo će doći u budžet Federacije ali se ne mogu ni za šta drugo iskoristiti osim za penzije", kazao je Nikšić.

Povećanjem minimalne plaće i plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa, evidentno je da će poslodavci napuniti budžet za isplatu penzija. No, s obzirom na najave poslodavaca o otkazima, reduciranju broja uposlenih, odjavama radnika i radu nacrno, moglo bi doći do opterećenja zavoda za zapošljavanje što će ponovo iziskivati novčana sredstva koje će morati obezbijediti Vlada FBiH i kantoni

Iako je još uvijek rano govoriti o stvarnim efektima ove odluke, a bez seta fiskalnih zakona koji bi rasteretili dio troškova poslodavcima, sigurno je da slijedi nekoliko mjeseci prilagođavanja na novonastale okolnosti.

Uz sve to, stopa inflacija će morati rasti, pa će i svako povećanje plaće radnici jedva osjetiti.

Oko ove odluke podijeljena je i vlast, a ukoliko se u prvom kvartalu 2025. godine ne donesu fiskalni zakoni broj zaposlenih mogao bi se značajno smanjiti.

Prema podacima koje je jučer iznio federalni premijer 187.690 radnika u BiH prima plaću do 1.000 KM.