Kad Moravac svira minimalac: Odluku Vojinove hajdučke Vlade mora preispitati pravosuđe kao nesavjesno djelovanje!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Dok se sprema sjednica Paramenta Federacije na kojoj će se razmatrati Odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati od 1.000 KM, a što je naišlo na buru reakcija, važno je ponavljati da je Vlada FBiH ovakvu odluku donijela na inicijativu dopremijera Vojina Mijatovića koji je dobio podršku deset ministara.
No, nikada nismo saznali koji su to stručnjaci i na osnovu kojih izračuna predložili ovakvu odluku, ako znamo da je prije sjednice Vlade održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, gdje se nije glasalo o Mijatovićevom prijedlogu.

Potvrdit će to i zapisnik sa sjednice, pa stoga nije jasno zašto se u javnom prostoru navodi da je bilo glasanja. I u samoj odluci o minimalnoj plaći piše u konsultacijama sa ESV.

Ali dok cijela priča lebdi u magli treba istaći sve najeminentnije stručnjake koji se uz jasne izračune protive ovoj odluci, koja je već stupila na snagu.
Prije svih tu je Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i član Predsjedništva SDP-a koji smatra da je ova odluka suštinski neizvodiva i da će izazvati velike teškoće u ekonomiji, te da će privreda FBiH zbog ove odluke imati dodatni teret od 1,5 milijardu KM u ovoj godini.

"840 miliona za povećanje plata (u korist radnika), a za poreze i doprinose 680 miliona (u korist Vlade). Poslodavci će pokriti sav taj teret", kazao je Domazet.
Poručio je i da "nema te ekonomije, koja može 5% udara na BDP pokriti u narednoj godini, a da to ne bude sadržano u povećanju cijena".

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH istakao je da cilj povećanja minimalne plate na iznos od 1.000 KM nije poboljšanje finansijskog statusa radnika već da se u budžet Federacije Bosne i Hercegovine upumpa novih 700 miliona KM.

“To je bacanje prašine u oči. Šta sa srednjim i velikim preduzećima koji imaju po 500 i više radnika? Rast minimalne plate povlači i rast drugih plata. Tokom vikenda razgovarao sam sa predstavnicima jedne velike kompanije koja se bavi pružanjem usluga. Kažu, ako bude trebalo, otpustit ćemo 100-200 radnika”, kazao je Smailbegović.

I bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Šerif Isović komentarisao je odluku Vlade FBiH o iznosu minimalne plate u 2025. godini u iznosu od 1.000 KM.

“U 2025. je određena u iznosu od 1.000 KM i porasla je za 381 KM ili za 61,55 posto. Samo iz navedene komparacije svakom objektivnom ko se razumije u reforme je jasno da povećanje minimalne plaće bez drugih mjera fiskalne politike je pogrešan red koraka, kao što je bilo i pogrešno dugo vremena ‘čuvati’ ovako nisku minimalnu plaću. Ko je za ovo odgovoran? Odgovorni obično šute i love u mutnom, a odgovor je jasan i nalazi se u propisanim nadležnostima u Ustavu i zakonima”, objašnjava Isović.

U više navrata analizirao je i Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

“Vlada FBiH nije ponudila fiskalne reforme. Nije ponudila ni analize efekata ove mjere. Samo je ponudila odluku dva dana pred Novu godinu. Plus par rečenica u medijima iz kojih se može iščitati da će Vlada FBiH (vjerovatno Ministarstvo poduzetništva i obrta) finansirati doprinose nekim poduzećima. Možda u tom grmu leži zec čitave ove priče. Plus par dobrih naslova u medijima za Vladu. Problem je što su svi ostali na gubitku. Naročito radnici kojima se plasira ovaj ekonomski populizam”, istakao je Čavalić.

I ekonomista Faruk Hadžić komentarisao je odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prema kojoj minimalna plata u 2025. godini iznosi 1.000 KM.

"Dio oko povećanja minimalne plate koju dobije radnik, neću polemisati. Donosioci odluka su naravno samo objavili da će minimalna plata povećati sa 619 na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61%), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plate doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM. Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plate i velika je greška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog 'zaleđenih doprinosa' koje sam predložio prije nekih šest mjeseci", ukazuje Hadžić.

I dugogodišnji profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Zlatko Lagumdžija istakao je da odluka da minimalna plata bude u iznosu 1.000 KM je odlična odluka, ali je katastrofalan dio odluke koji je ostavio da se daju doprinosi u punom iznosu, umjesto u iznosu koji je bio ranije.

"Minimalna plata je bila 619 KM, ukupno je bilo 1.020 KM. Poslodavac je državi davao 400 KM. Ono što je trebalo uraditi jeste ostaviti doprinose u iznosu 400 KM, a da poslodavac da 1.000 KM radniku i 400 KM državi. Sad je radniku dato hiljadu, a državi 700. Državi je dato 380 KM, a država je sebe častila s dodatnih 300. To se ne može izdržati i to je suludo. Ja ovo govorim kao profesor ekonomskog fakulteta. Plašim se da struka nije učestvovala, jer struka ovo ne bi mogla ovako podržati. Hiljadu maraka radniku je bilo neophodno, a morale su se uraditi i druge stvari, ostaviti državi koliko se daje", kazao je Lagumdžija.

Igor Gavran, ekonomski analitičar upozorava da je prije svega puno bolje rješenje ono što se svi slažu – da se smanje opterećenja na poreze i doprinose i onda nikome ne bi trebale subvencije jer bi bilo podnošljivo ovo povećanje.

“Ali ako je rješenje ovakvo, subvencije su neophodne i trebaju biti bazirane na stvarnim rezultatima kompanija. Pitanje je da li taj novac za subvencije uopšte postoji. Bojim se da neki biznisi ne počnu otpuštati radnike već ovih dana”, kazao je Gavran.

I ovo je samo dio onih istaknutih stručnjaka iz ekonomske oblasti koji su vrlo analitično govorili o naprasnoj odluci da minimalna plata u 2025. iznosi 1.000 KM, a da se fiskalna reforma nije provela.

Ne postoji još uvijek ekonomski stručnjak koji je javno podržao ovu odluku uz smisleno pojašnjenje, a da pri tome nije satanizirao poslodavce, kao što to politika radi. Računa im se dobit u milijardama, a i dalje je porez na dobit 10 posto. Jedan od najnižih u Evropi, a nameti na plate jedni od najviših.

Stoga se jasno da zaključiti da su Vojin i ekipa populistički pristupili problemu slomili preko koljena rješenje, a posljedice iste odluke osjetit će najviše upravo radnici, kojim se sada umiljavaju pričajući pogrdno o poslodavcima.

Nije nam Vlada FBiH ni pojasnila koliko će napuniti budžet, pa su se i tim bavili ekonomski analitičari koje u procesu donošenja odluke niko ništa nije pitao.
Od svih očekivanih odgovora iz Vlade FBiH nije pristigla niti jedna, osim bahaćenja. Tako je Nermin Nikšić, premijer FBiH uputio poruku i Vijeću stranih investitora, koje, kako je kazao, inače veoma uvažava.

- Oni investitori kojim je plata od 1.000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke “banana” države, pa tamo davati plaću radnicima od par stotina eura“, kazao je Nikšić.

Zamislite vi to? Na ozbiljne ekspertize odgovori se kafanskim rječnikom. Odluka o povećanju minimalne plate na 1.000 KM donijeta je bez konsultacija sa ključnim akterima i bez pratećih mjera koje bi osigurale njenu održivost.

Stručnjaci se slažu da će posljedice osjetiti radnici i poslodavci, dok će se Vlada suočiti s pritiscima da opravda ovu odluku. Potrebna je hitna revizija mjere i uvođenje sveobuhvatnih fiskalnih reformi kako bi se izbjegla ekonomska destabilizacija. A, kad sve dođe na naplatu, šta onda?

Zato bi se pod hitno trebalo razmotriti otvaranje istrage o nesavjesnom radu u Vladi FBiH (posebno jer znamo da su pojedini ministri tek čuli za ovo netom prije glasanja), čija će odluka nesumnjivo utjecati na ekonomski (ne)razvoj Federacije i cjelokupni standard. Zbog toga će neko morati odgovarati, ako nismo 'banana država' .