Na čelu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH od 2016. godine nalazi se Josip Merdžo, kadar HDZ BiH. Vijeće ministara BiH imenovalo ga je na sjednici 11. maja 2023. godine na još jedan petogodišnji mandat.
Iako se uoči njegovog imenovanja pisalo da je 2006. pravosnažno osuđen zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti, njega je u skladu sa ustavnim ovlastima 2010. godine pomilovala tadašnja predsjednica Federacije BiH, a danas predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Kantonalni sud u Mostaru osudio ga je na godinu dana zatvora. On je 1999. godine omogućio da se iz budžeta isplati 66.000 KM za plaće većem broju bivših policajaca hrvatske nacionalnosti, za čijim radom je prestala potreba. Merdžo je proveo u zatvoru nekoliko mjeseci nakon čega ga je Krišto pomilovala.
Ono što je sporno u slučaju Josipa Merdže je što ima status rukovodećeg državnog službenika, a godinama je i generalni sekretar Hrvatskog narodnog sabora (HNS), krovne političke institucije stranaka sa hrvatskim predznakom ili kako se opisuju institucija koja okuplja legitimne predstavnike Hrvata.
Upravo je s te političke pozicije Merdžo iznosio stavove koji su suprotni Ustavu BiH, a komentarišući presudu suda u Strazburu u slučaju Slaven Kovačević. Merdžo je u oktobru ove godine kazao kako bi produkt pogrešne politike dijela Bošnjaka mogla biti hrvatska federalna jedinica. Ovakva Merdžina izjava ostala je bez adekvatne reakcije iako je prekršio Zakon o državnoj službi u institucijama BiH.
Član 16. Zakona navodi da državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na poožaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito da državni službenik ne može biti clan upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti instrukcije političkih stranaka. Državni službenik je dužan da prilikom postavljanja na mjesto državnog službenika predoči sve informacije o djelatnostima i funkcijama koje obavlja.
Merdžo redovno učestvuje u političkim aktivnostima HDZ-a i HNS-a, drži obuke na političkim akademijama HDZ-a, a sve to dok prima visoku plaću iz državnog budžeta.
Merdžo je kadar HDZ-a
Vijeće ministara BiH je protivno Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH imenovalo Merdžu za direktora, te je potrebno da se u ovom slučaju primijeni član 50. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.
Institut bez dovoljno Bošnjaka
Kada je riječ o nacionalnoj stukturi uposlenih u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, najmanje je zaposlenih Bošnjaka.
U odgovoru koji je Institut dostavio državnom zastupniku Šemsudinu Mehmedoviću u martu 2023. godine
Institut je imao 32 uposlena, od kojih je ukupno 7 Bošnjaka, 12 Srba i 13 Hrvata.
Od 17 državnih službenika jedan je Bošnjak, osam Srba i osam Hrvata. Nacionalna zastupljenost zaposlenika je: šest Bošnjaka, pet Hrvata i četvoro Srba. Kada je riječ o zaposlenicima šest je Bošnjaka, četvero Srba i pet Hrvata.
Kada je riječ o rukovodećim pozicijama direktor je Hrvat, zamjenik direktora je Srbin Zdravko Kašiković imenovan u julu 2023. godine, a sva tri pomoćnika direktora su Hrvati.
Na tri pozicije šefa unutrašnje organizacijske jedinice su Bošnjaci, dok po jednu obavljaju Hrvat i Srbin. Daklče, od 10 rukovodećih pozicija na pet su Hrvati, na dvije Srbi i na tri Bošnjaci.
Prema posljednjem popisu Bošnjacima pripada 16 mjesta, Srbima 10, pet Hrvata i jedan ostali.