Zenička čimburijada i Travnička kajganijada na listi nematerijalne kulturne baštine u FBiH

(Patria) - Preliminarna lista nematerijalne kulturne baštine/nasljeđa FBiH vodi se u Federalnom ministarstvu kulture i sporta i redovno ažurira u skladu sa zahtjevima i inicijativama podnositelja - zajednice, koja baštini element nematerijalne kulturne baštine.

Na Preliminarnoj listi se već nalazi 15 ranije upisanih tradicijskih elemenata, a lista je sada obogaćena upisom nova dva: Proljetni uranak - Zenička čimburijada i Travnička kajganijada.

Udruženje Forum građana Zenice iniciralo je zahtjev za upis tradicijskog elementa Proljetni uranak - Zenička čimburijada.

Riječ je o tradicionalnom obilježavanju prvog dana proljeća, 21. marta koji se simbolično proslavlja na gradskim lokalitetima u prirodnom ambijentu uz obalu rijeke Bosne, proljetnim urankom uz obavezno pripremanje čimbura.

Osim jaja kao osnovnog sastojka i simbola rađanja novog života, koriste se samo sastojci koji se u rano proljeće mogu naći u prirodi, kao mlada kopriva-žara, mladi luk, maslačak i drugi jestivi izdanci.

Ovako pripremljen Zenički čimbur svojim izgledom ima dodatnu simboliku: žumance-sunce; bjelance-nebo; proljetni izdanci-buđenje prirode.

Podršku inicijativi za upis ovog elementa na Listu koja se vodi u Federalnom ministarstvu kulture i sporta dao je Muzej grada Zenica kao relevantna institucija koja se bavi istraživanjem i dokumentiranjem, dr. sc. Dževad Drino, redovni profesor na Katedri za historiju države i prava Pravnog fakulteta u Zenici, Grad Zenica - gradonačelnik kao i veliki broj pojedinaca, kulturno-umjetničkih društava i građana Zenice koji ovu tradiciju dočeka proljeća smatraju dijelom svog kulturnog identiteta.

JU Zavičajni muzej Travnik, kao relevantna institucija koja predstavlja zajednicu nositelja elementa, inicirala je zahtjev za upis tradicijskog elementa Travnička kajganijada, koji se baštini na području Travnika.

Na poseban način, prvi dan proljeća obilježava se i u Travniku, odlaskom u prirodu uz obavezno pripremanje kajgane od jaja, kao simbol rađanja novog života i ponovnog buđenja prirode nakon dugotrajne zime.

I danas ovaj običaj obilježavaju pojedinci koji u manjim grupama odlaze na različite lokalitete uz rijeku Lašvu, na obronke okolnih brežuljaka ili u svojim baštama peku kajganu uživajući u međusobnom druženju u prirodi.

Tako je običaj pravljenja kajgane na prvi dan proljeća prerastao u manifestaciju Travnička kajganijada.

Stručnu podršku inicijativi za upis ovog elementa dao je Zavičajni muzej u Travniku, UG Muzičko društvo Travnik, KUD Borac-Travnik, Udruženje za uzgoj i zaštitu sitnih životinja "Tulka", Planinarsko društvo Vlašić kao i veliki broj pojedinaca, kulturno-umjetničkih društava i građana Travnika koji ovu tradiciju dočeka proljeća smatraju dijelom svog kulturnog identiteta.

U skladu s načelima Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, Proljetni uranak-Zenička čimburijada i Travnička kajganijada, upisani su na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine/nasljeđa u FBiH.

Svi elementi koji se nalaze na ovoj listi zajedno sa elementima iz Republike srpske čine Preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.