Siva zona zdravstva pod palicom Čovićevih kadrova: Skočibušićev metadon može i bez kontrole, jer ipak je dvostruki direktor!?

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Pitanje je koliko je u Bosni i Hercegovini vijest da je uhapšen neki diler koji za mnogo veće kartel ribe rasparčava drogu po Bosni i Hercegovini. No, vijest da u našoj zemlji postoji centar opijata koji djeluje u sistemu države, a istovremeno vodi i sumnjivu medicinsku ustanovu u kojoj metadonom zadovoljava potrebe klijenata je mnogo veća od onoga što razuman čovjeka može shvatiti. I vrlo malo je onih u sistemu države koji na naše upite uopće znaju o čemu govorimo.

A ovo je jedna od tih priča. Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar službeno je otvoren 13. septembra 2018. I u najvećoj mjeri je nepoznanica sistemu zdravstva u Federaciji BiH.

Na čelu Centra je kadar Dragana Čovića Siniša Skočibušić, koji istovremeno obnaša funkciju i direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Skočibušić je, podsjećamo, u novembru 2021. godine imenovan za direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH na mandatno razdoblje od četiri godine.

U to vrijeme je već bio direktor Centra, pa je ostalo pitanje kako je moguće da Skočibušić u isto vrijeme obavlja dvije direktorske pozicije. U Vladi FBiH, kako Patria nezvanično saznaje, apsolutno je nepoznato da Skočibušić obavlja dvije direktorske pozicije istodobno!?

No, iza svega bi se mogla kriti mnogo veća priča, jer način rada Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar budi sumnju u nezakonite poslove. Istraživanjem smo pokušali rasvijetliti slučaj jedinog preostalog Centra za liječenje ovisnosti, s obzirom da su centri ukinuti i zamijenjeni zavodima za liječenje ovisnosti. A to znači da institucija mora djelovati na nivou kantona ili nekom višem nivou.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH - član 123

Saznanja Patrije jasno ukazuju da mostarski Centar djeluje izvaninstitucionalno, bez adekvatnih nadzora, kontrola, a sve što nadležno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK zna jesu saznanja iz njihovih godišnjih izvještaja.

Odavno se pred očima javnosti u Bosni i Hercegovini nekritički provlači teza da je jug države sistem za sebe, odnosno da tamo važe neki drugi zakoni. Nije neuobičajeno da ustanove i firme pod kontrolom HDZ-a i Dragana Čovića ponašaju se kao država za sebe.

Ipak, problem s Centrom kojeg vodi Skočibušić je pitanje sigurnosti društva i države, jer proceduralni nedostaci i upitnost zakonitosti djelovanja kako Centra tako i direktora bude sumnju u nezakonite radnje.

Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar kao terapiju koristi metadon u obliku otopine s koncentracijom 10 mg/mL (5 mg = 0,5 mL). Dakle, ako je suditi po onom što nude kao terapiju svojim korisnicima neupitno je da Centar mora biti pod nadzorom. No, Centar nema bolničku apoteku, a Agencija za lijekove BiH ne ovjerava knjigu opojnih droga koju bi Centar trebao dostavljati, jer mu je to zakonska obaveza.

Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga - član 60

Pitali smo Agenciju za lijekove BiH, a u odgovoru za Patriju navode: “Prema evidenciji koju vodi Agencija za lijekove i medicinska sredstava BiH utvrđeno je da Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje Mostar nije podnosio zahtjev za ovjeru Knjige evidencije opojnih droga. Shodno čl. 90. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, lijekovi se u zdravstvenim ustanovama izdaju preko apoteke/bolničke apoteke.

"Apoteka/bolnička apoteka je u obavezi imati Knjigu evidencije opojnih droga koja je ovjerena od strane Agencije“.

Dakle, u Agenciji kao nadzornom i regulacionom tkivu nemaju evidenciju ko, kako, gdje i kome izdaje metadonsku terapiju u okviru Centra.

Pitanje snabdijevanja Centra metadonom i kako uopće funkcionira ostaje misterija i nakon odgovora Agencije za lijekove BiH.

„Nemamo informacije o načinu snabdijevanja Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, niti koja veledrogerija njih snabdijeva. S obzirom da je Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, osnovan uz saglasnost Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK i pod nadležnosti je istog, za informacije vezane za snabdijevanje Centra, potrebno je da se obratite prethodno pomenutom Ministrastvu“, dodaju dalje iz Agencije za lijekove BiH.

Odgovor Agencije za lijekove BiH na upit Patrije

Iz nadležnog ministarstva u HNK nisu nam odgovorili da li je i kada vršen nadzor nad radom Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje Mostar niti koliko ima pacijenata. Ostali smo uskraćeni i za odgovore na pitanja koliko lijekova je izdato i slično. Dobili smo tek šturu potvrdu da Centar ne posjeduje bolničku apoteku, ali bez detalja s kojom apotekom imaju eventualno ugovor.

„Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK nije izdalo odobrenje za rad bolničke apoteke u sastavu Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar. Navedena ustanova ovom ministarstvu dostavlja godišnji izvještaj o radu u kojem je sadržana informacija o broju pacijenata, broju pregleda, količini izdatih lijekova i sl.“, navode iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi HNK i sa zebnjom pitaju kada ćemo objaviti tekst. Zašto ih to zanima nisu nam željeli reći.

Jasno je dakle da pacijenti dolaze u Centar, jer tamo ima metadonska terapija koji im neko isporuči, ali ko su pacijenti, otkud i kako dolaze i ko vrši nadzor nad cijelim procesom ostaje pitanje koje čeka odgovor.

Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar oglušio se na upite Patrije o tome kako se snabdijevaju lijekovima, odnosno da li imaju bolničku apoteku i s kojom veledrogerijom imaju ugovor.

Nisu odgovorili ni ko im ovjerava Knjigu evidencije opojnih droga, jer Agencija za lijekove BiH nema informacije kako se Centar snabdijeva lijekovima. Također ostali smo uskraćeni za odgovor na pitanje kako je moguće da je direktor Centra Siniša Skočibušić u isto vrijeme i direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Uposlenica centra bila je začuđena našim pitanjem jer je “Skočibušić već dugo ravnatelj”.

Upitna zakonitost funkcioniranja Centra još više dolazi do izražaja kao se pogleda njihova web stranica. A na stranici piše da za uključivanje u tretman nije potrebna uputnica (I?) već samo zdravstvena i osobna iskaznica. Mogu se liječiti i osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje jer će osiguranje ostvariti za potrebe liječenja preko Centra. Liječenje je dostupno pacijentima iz Hercegovačko-neretvanskog kantona ali i Zapadnohercegovačkog kantona. Također je interesantno da navode da liječenje vrše i za pacijente iz dijela istočne Republike srpske, a za šta moraju imati ugovor s nadležnim ministarstvom iz manjeg bh. entiteta zbog nadležnosti u oblasti zdravstva.

Kako bi po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH trebao funkcionisati zavod za liječenje ovisnosti može se lako utvrditi jednostavnim uvidom u web stranice onih zavoda koji djeluju u sistemu i po zakonu. Tako naprimjer Zavod za liječenje bolesti ovisnosti KS navodi da je za usluge u ovom zavodu potrebna: uputnica za liječenje od ljekara porodične medicine, ovjerena zdravstvena knjižica, lična karta pacijenta i nalaz anti HIV-a i hepatitis markera.

Dakle, ako vam treba metadonska terapija u Sarajevu morate prikupiti uputnice, imati zdravstvenu knjižicu, nalaz i ličnu kartu. S druge strane, možete otići u Mostar i dobiti terapiju pokazom lične i zdravstvene knjižice.
Ne znam koliko se pacijenata iz Sarajeva javlja u Centar, ali prema njihovoj statistici posao ide dobro. Jer, prema izvještaju Centra za 2023. godinu imali su registrirano 988 korisnika.

U 2023. godini imali su prosječno 115 pacijenata mjesečno, a ukupno na godišnjem nivou 1.381. “Ukupno je popijeno 35.732 doza metadona odnosno 214.674,5 mL / 2,146.745 mg (~ 429 boca otopine metadon hidroklorid 10mg/mL)“, navodi se u Izvještaju.