Emrić čeka odgovor Hurtića o statusu agentica, a novo pitanje se otvorilo: Ko će potpisati putni nalog za odlazak u Strazbur

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Zastupnik Narodnog evropskog saveza (NES) BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmin Emrić još uvijek nije dobio odgovor na zastupničko pitanje upućeno ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlidu Hurtiću, u kojem ga je pitao postoji li pravni osnov za isplatu plata, naknada i putnih troškova licima imenovanim za vršitelje dužnosti agenata Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nakon isteka njihovog mandata.

Sada se otvara drugo pitanje - kako i na koji način Hurtić može potpisati putni nalog za putovanje agentica u Strazbur, jer će time otvoriti prostor za nove krivične prijave protiv njega, koje je ranije najavio i zastupnik Zlatan Begić (DF).

On je već ranije podnio krivičnu prijavu upravo zbog imenovanja Monike Mijić. U samoj prijavi, upućenoj protiv svih članova Vijeća ministara, uključujući aktuelnu predsjedavajuću Borjanu Krišto i bivšeg predsjedavajućeg Zorana Tegeltije, piše kako je imenovanje Mijić apsolutno protuzakonito.

Begić je u svojoj prijavi naveo da je Mijić već četvrti put imenovana na vršioca dužnosti pozicije, iako zakon jasno kaže da je, kao v.d. imenovanje, moguće samo jednom na tri mjeseca, odnosno u ekstremnim slučajevima i dva. Tek ćemo naknadno saznati da je to bilo i više puta od četiri!?

Upravo zbog toga Emrić uz odgovor traži i mišljenje Ureda za zakonodavstvo, koje je u svom mišljenju datom zastupniku Milanu Dunoviću jasno navelo da je Ured za zakonodavstvo mišljenja da se sva imenovanja i razrješenja rukovodilaca institucija moraju vršiti aktima iste pravne snage (u ovom slučaju rješenjem), a ne aktima niže pravne snage.

I upravo ovo mišljenje Ureda za zakonodavstvo opovrgava navode HDZ-a predstavnika koji se pozivaju na zaključak sa 56. sjednice Vijeća ministara, a što je nezakonito. Dakle, ne može akt niže pravne snage (zaključak) zamijeniti akt više pravne snage (rješenje) o imenovanju.

Isplata plata, putnih troškova i drugih naknada, kao potpisivanje putnog naloga agentima kojima je istekao mandat bilo ni nezakonito i krivično djelo zloupotrebe položaja, prekoračenja ovlaštenja i nepoštivanje zakona, a što će sigurno dovesti do novih krivičnih prijava.

Inače, sve ovo je značajno zbog predmet koji je pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu pokrenuo Slaven Kovačević, žaleći se da je njegovo aktivno biračko pravo ugroženo. Predmet se pretvorio u političku utakmicu izvan i unutar granica BiH u kojoj su svi faktori koji oblikuju političku stvarnost u našoj zemlji, uključujući Ured visokog predstavnika, pokazali svoje stvarne namjere.

Svi su u tom smislu preuzeli zadatke, HDZ da ruši presudu kroz mehanizme državnih institucija, a Zagreb i Christian Schmidt (uz podršku američke ambasade) direktno u Strazburu.

Upravo zbog toga je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović tokom obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija o stanju u našoj zemlji, poseban dio obraćanja posvetio presudi u slučaju "Kovačević."

Bećirović je jasno poručio da je svaki pritisak na Evropski sud za ljudska prava "neprihvatljiv", a posebno u kontekstu nedavne presude po apelaciji Slavena Kovačevića.

Ovaj komentar se iščitao kao velika kritika Schmidtu, koji je u više navrata komentarisao ovu presudu, a krajem novembra će se čak i obratiti Sudu u Strazburu povodom rasprave o ovom slučaju. Tamo trebaju da putuju i 'agentice' koje su uložile žalbu, iako je jasno da su one u tom trenutku bile v.d. agentice (s isteknutim mandatom) te da im je mandat produžavan više puta nego što je to po Zakonu o upravi BiH bilo dozvoljeno (Član 55a).

Sada je pitanje ko će odgovarati za pravni haos i činjenicu da BiH nema agente sa aktivnom legitimacijom koje su sve vrijeme toga uredno primale plaće!?