U Hrvatskoj nedostaje hiljadu mjesta za zatvorenike, u planu izgradnja pet zatvora

(Patria) - U istražnom zatvoru nalazi se 45 posto osoba lišenih slobode, što je zabrinjavajuća statistika zbog koje Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Hrvatske planira povećati kapacitete zatvorskog sistema i modernizovati ga.

Planira se izgradnja pet novih zatvora, a o tome je u emisiji "Studio 4" na HRT-u govorio direktor Uprave za zatvorski sistem i probaciju Zvonimir Penić.

Kazao je da su poslovi izvršavanja kazne od posebnog interesa za Hrvatsku.

- U Hrvatskoj je ustrojeno 14 zatvora, šest kaznionica, zatvorska bolnica i dva odgojna zavoda. Sva ta kaznena tijela mogu u svom sastavu imati ustrojene odjele poluotvorenog i otvorenog tipa - pojasnio je Penić.

Dodaje da je specifičan zatvor u Gospiću koji ima dva odjela - poluotvoreni i otvoreni, pa pomalo, kako kaže, izgleda kao kaznionica.

Zatvoreni uslovi izvršavanja kazne podrazumijevaju veći stepen fizičke i tehničke zaštite, a u poluotvorenim i otvorenim uslovima veća je sloboda kretanja osoba lišenih slobode i tamo su počinitelji koji su izdržali veći dio kazne ili oni koji su počinili blaža kaznena djela.

- Imamo i dva odgojna zavoda u kojima se izvršava odgojna mjera prema odgajanicama u Požegi i prema muškim odgajanicima, maloljetnicima u Turopolju. Odgojna mjera može najkraće trajati šest mjeseci, a najduže tri godine, a nju preispituje sud - dodaje Penić.

Ističe da sve žene izdržavaju kaznu u kaznionici u Požegi, gdje se nalazi i odjel za rodilje.

- Djeca s majkom tamo mogu boraviti tri godine, iznimno još šest mjeseci, ako će majci u tom periodu isteći kazna ili biti izrečen uslovni otpust - navodi.

Ali, kako kaže, tu se uključuje Zavod za socijalnu skrb, što ne znači da će svakoj majci ostati dijete.

Penić naglašava da su izuzev zatvorskih objekata u Zagrebu i Splitu, svi drugi objekti zatvora i kaznionica građeni početkom 20. stoljeća.

- To su spomenici kulture gdje su teške arhitektonske intervencije. Ti prostori vape za ulaganjima - napominje Penić.

Svrha boravka u zatvoru je dualna. S jedne strane, zatvorenik se mora osposobiti za život u skladu s društvenim normama, a istovremeno i zaštititi društvo od najtežih počinilaca krivičnih djela - koji će u konačnici svi izaći na slobodu.

Penić navodi da je u planu izgradnja tri velike kaznionice i u svakoj od njih se može smjestiti oko 400 osoba lišenih slobode.

- Podrška lokalne zajednice je važna, jer ako je nemate, ne mogu se graditi zatvori. Bitna je razmjena resursa, ali i spoznaja da rad u zatvoru nije nešto strašno.

Nedavno je potpisan tripartitni sporazum između općine Perušić, županije Ličko-senjske i ministarstva. Tu je teren najpripremljeniji.

Do kraja mjeseca bi se trebala potpisati bespovratna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope koja će se koristiti za izradu projektnog zadatka, arhitektonskog plana koji bi poslužio i za dvije investicije u Osječko-baranjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji - rekao je Penić.

Istakao je da u zatvorima ne raste broj međuzatvoreničkog nasilja, napada na službenike, te dodaje da se uložilo u osiguranje kako bi se prevenirali napadi na službenike.

Penić je rekao i da zatvorski sistem ne brine o migrantima, nego u njemu završavaju krijumčari migrantima.

Dodaje da uz ono što je Kaznenim zakonom omogućeno, rad za opće dobro i uslovna osuda, od nedavno postoji i elektronički nadzor koji se koristi kada je uslovno otpušten zatvorenik i za istražni zatvor u domu.

Penić je na kraju zaključio da Hrvatskoj nedostaje oko 1.000 mjesta za zatvorenike, jer je trenutni kapacitet oko 4.000, a zatvorenika je oko 5.000.