Razgovarao: Delvin Kovač
Samir Bureković rođen je 12. septembra 1968. godine u Brezi. Po zanimanju je magistar ekonomskih nauka. U Općini Breza obnašao je funkciju koordinatora za rad mjesnih zajednica. Trenutno je zaposlen kao direktor Agencije za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).
U periodu od 2013. do 2014. godine obnašao je funkciju direktora JP "Komunalno" d.o.o. Breza. Bio je i vijećnik u Općinskom vijeću u dva mandata, i to u periodu od 2008-2012. i 2012-2015. godine.
Bio je pripadnik Armije RBiH od 1992-1995. godine. Učesnik je brojnih humanitarnih akcija, kako poslovno, tako i privatno.
- Za funkciju načelnika Općine Breza kandidovao sam se jer smatram da imam potrebno znanje i iskustvo koje sam stekao kroz rad u Općini Breza, kroz neposredan kontakt s mjesnim zajednicama i našim građanima - kaže Bureković, koji među ključnim prioritetima za Brezane ističe vodosnabdijevanje, izgradnju bazena i sportske dvorane, kao i privlačenje investitora.
Na predstojećim Lokalnim izborima kandidat je Narodnog evropskog saveza (NES) BiH za načelnika Općine Breza, a u razgovoru za Patriju govorio je o prioritetima u svom radu za naredni četverogodišnji mandat, ukoliko dobije povjerenje Brezana.
Gospodine Burekoviću, šta ste iz dosadašnjeg obilaska prigradskih naselja i sela iz razgovora sa građanima ustanovili da su njihove najveće potrebe?
Bureković: Pa iz dosadašnjeg obilaska prigradskih naselja i sela spoznao sam da građanima najviše nedostaje redovno snabdijevanje pitkom vodom, a tu su i problemi pasa lutalica i, naravno, kulturni i sportski život koji je u gradu sveden na minimum.
U obraćanju na društvenim mrežama svoje sugrađane zamolili ste da ne učestvuju u anketama za načelnika Općine Breza. Zašto?
Bureković: Iz prostog razloga da građani između sebe ne bi širili mržnju i netrpeljivost ako se odluče za bilo kojeg od dva ponuđena kandidata za načelnika Općine Breza.
Kao glavni prioritet u svom programu navodite vodosnabdijevanje, koje je i dan-danas neredovno u brojnim općinama i gradovima širom BiH. U Brezi građani nemaju vode zbog velikih gubitaka do kojih dolazi usljed dotrajale sekundarne mreže. Kako nastojite riješiti taj problem?
Bureković: Po meni taj problem je od krucijalne važnosti i zato smatram da je bolje obnoviti sekundarnu mrežu, koliko je to moguće - izvršiti zahvat novih izvorišta i obezbijediti građanima redovnu isporuku vode, nego praviti nove trotoare po gradu radi vizuelne ljepote.
U Brezi je olimpijski bazen izgrađen 70-ih godina prošlog vijeka. Međutim, u protekle četiri godine uopšte nije ni bio u funkciji, zapušten je, te je stoga i beskoristan za građane. Zaslužuju li oni takav odnos gradske administracije, da se u vrelim ljetnim danima nemaju gdje rashladiti?
Bureković: Kada je bazen u pitanju, smatram da je doveden u stanje u kakvom nije bio od njegovog otvaranja. Velika je šteta da se brezanski bazeni prepuste zubu vremena. Mislim da pod svaku cijenu brezanskim bazenima treba vratiti stari sjaj kako bi građani Breze, ali i okolnih gradova mogli u njima uživati za vrijeme vrelih ljetnih dana, a ne da putuju kilometrima daleko u druge gradove.
Nažalost, baš kao ni bazen, ni sportska dvorana u Brezi nije u funkciji. Složit ćete se da ni mladi koji žele da se bave sportom ne zaslužuju da ih se tako tretira, i sigurno da ih, između ostalog, i to tjera da napuste Brezu. Imate li za to rješenje?
Bureković: Žalosno je da nakon skoro 25 godina od početka izgradnje sportske dvorane u Brezi još nije ni blizu došlo do njenog dovršetka - otvaranja. Mladi koji žele da se bave sportom nemaju uslove za to i ne zaslužuju da ih se tako tretira, i sigurno da ih između ostalog i to na neki način stimuliše da napuste našu općinu i potraže sreću u nekoj drugoj sredini koja im to omogućava. Mislim i uvjeren sam da se mogu iznaći sredstva za dovršetak sportske dvorane, ako ništa u vidu donacije neke ambasade ili EU fondova za razvoj sporta.
Jedan od prioriteta u Vašem eventualnom načelničkom mandatu bio bi i razvoj poslovnih zona i privlačenje investitora. Kako to namjeravate uraditi?
Bureković: Kada su u pitanju poslovne zone i dovođenje investitora u naš grad, na to treba staviti fokus i ponuditi potencijalnim investitorima neki vid poticaja kako bi ih privukli - npr. besplatno zemljište, besplatna građevinska dozvola, i još mnogo toga.