Stvarni motiv Mađara da preuzmu čelo EUFOR-a u BiH: Orban preko Dodika želi dominaciju u ovom dijelu svijeta!

Razgovarao: Delvin Kovač

Mađarska od 1. januara 2024. preuzima komandu nad EUFOR-ovom misijom Althea u Bosni i Hercegovini, pod "dirigentskom palicom" general-majora Laszla Sticza. Potvrdio je to jučer mađarski ministar odbrane Kristof Szalay-Bobrovniczky.

Koji su motivi Mađara, kakav je bio mandat njihovih prethodnika Austrijanaca, je li BiH sada u opasnosti, koliko se možemo osloniti na EUFOR i zašto ne hvatamo korak sa susjedima koji se naoružavaju do zuba? Ovo su pitanja na koja je u intervjuu za Novinsku agenciju Patria odgovorio vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Sticz: Preuzet će "dirigentsku palicu" Altheae

Kako gledate na najavu mađarskog preuzimanja komande nad misijom Althea? Koliko je to opasno po Bosnu i Hercegovinu?

Ahatović: Obzirom da je Mađarska odlučila da ne razvija bilateralnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom, već samo sa jednim njenim dijelom - entitetom Rs, potcrtavajući time težnju tog djela Bosne i Hercegovine za samostalnošću, te izjavama premijera Mađarske Viktora Orbana koje je dao u vezi Bosne i Hercegovine, postoji opravdana sumnja bh. javnosti o objektivnosti upravljanja operacijom Althea od strane mađarskog general-majora Laszla Sticza.

Opravdano pitanje koje se stoga može postaviti je - da li će on biti više u službi te secesionističke politike ruskih satelita u Bosni i Hercegovini, a manje u službi operacije stabilizacije mira Althea, bar u okvirima profesionalnog vojnika.

Kako gledate na period tokom kojeg je na čelu EUFOR-a u BiH bila Austrija, šta je to što bi se možda moglo posebno izdvojiti, i šta su prema Vašem mišljenju glavni motivi Mađara?

Ahatović: Austrijanci su, kao i uvijek, bili na fonu da bez prevelike pompe misiju Althea privedu kraju, ali su se okolnosti vremenom promijenile, što nažalost u Beču nije notirano kao nužnost praćenja aktivnosti EUFOR-a.

Motive mađarskog preuzimanja Altheae možemo sagledati iz više uglova. Osnovni motiv je ostvariti dominaciju na problematičnom Balkanu u odnosu na Hrvatsku i Srbiju, koje su obje konkurenti kod Putina na Istoku, a Hrvatska je još konkurent i kod Brisela i Washingtona na Zapadu.

U političkom smislu za premijera Orbana važno je da se postavi kao dominantan u ovom dijelu svijeta i da ima saveznike u svojoj politici nesudjelovanja u okrivljavanju Ruske Federacije za očitu agresiju na Ukrajinu.

Na Balkanu ih ima čak dvojicu - Vučića i Dodika, pa je red da i on brine i o njihovim interesima, od kojih je primarni taj što Srbija preko 200 godina ne zna gdje su joj stvarne granice države.

Ahatović: Srbija 200 godina ne zna gdje su joj granice

Može li se BiH generalno osloniti na EUFOR u slučaju izbijanja kakvog sukoba, naročito sada kada će na njegovom čelu biti Mađari, za čijeg premijera Orbana znamo kakve stavove ima o BiH, kako dobre odnose gaji sa secesionistom Dodikom ali i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom?

Ahatović: Dejtonski mirovni sporazum veže misiju EUFOR-a za BiH sa specifičnim nadležnostima kojima su propisana široka ovlaštenja, posebno komandantu misije na kojem je odgovornost da pozove pojačanje i uključi NATO ako treba.

No, bez obzira ko bio na čelu EUFOR-a, generalno, BiH se ne treba oslanjati na njih. Bosna i Hercegovina ima svoj sistem sigurnosti kao i svaka evropska zemlja, i treba ga razvijati i ulagati u njega, ali to ne čini zbog onih političkih struja koje imaju veto u svojim rukama i koriste ga za podjelu zemlje.

Međutim, naša država i po Ustavu i po zakonima koji su na snazi predstavlja jednstvenu, nedjeljivu, nezavisnu i suverenu državu za čiju sigurnost prevashodno trebaju da brinu nadležne institucije, ministarstva i organi koji su za to zaduženi po zakonu. Svi koji žele da nam pomognu u tome su dobrodošli.

Vijeće ministara BiH jučer nije donijelo odluku o izdvajanju novca za nabavku američkih helikoptera. Protiv su glasali ministri iz Rs-a. Dok se naši susjedi naoružavaju (znamo da je Srbija naoružana do zuba, Hrvatska nabavlja borbene avione "Rafale") - BiH po tom pitanju gotovo da ništa ne poduzima. Kako gledate na to?

Ahatović: Nevezano za same helikoptere UH-1H Huey II, koji naravno trebaju što prije doći, Bosna i Hercegovina mora što prije uhvatiti korak sa susjedstvom u naoružavanju, jer će nam u protivnom biti potrebno više sredstava za tu svrhu.

Svako kočenje tog procesa je pogubno za sigurnost naše države, a svaki političar koji to radi, radi to namjerno, s ciljem podrivanja odbrambenog sistema BiH.

Kako drugačije objasniti takav višedecenijski stav koji nema nikakvog opravdanja osim političkog, kojim se svi građani BiH dovode u opasnost sa tako neodgovornim pristupom.

MUP TK bit će opremljen sa četiri oklopna vozila

Čini se da je jedini svijetli primjer u svemu tome Vlada Tuzlanskog kantona (TK), koja je poduzela konkretne korake u osposobljavanju svojih policijskih snaga nabavkom četiri oklopna transportera. Može li ostatak Bosne i Hercegovine učiti na njihovom primjeru?

Ahatović: Može, ali tom procesu se treba pristupiti sistemski, sa nivoa Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH utvrditi standarde, mada je svaka nabavka i ulaganje u sigurnost potreba, a ne luksuz, i svaku nabavku, ma koliko mala da bude, u tom sektoru treba pozdraviti i slijediti taj primjer.