Pokušaj dovođenja Kurtija pred svršen čin je propao, a dio Zapada se nije odrekao Vučića

Piše: Armin Sijamić

U nedjelju je grupa naoružanih osoba izvršila teroristički napad na pripadnike kosovske policije, nakon čega je zvanična Priština reagovala munjevito. Za Kosovo koje svjedoči čestom nasilju, ovakav događaj je novost. Po svemu sudeći naoružana grupa je imala plan koji se na sreću Kosova i premijera Albina Kurtija nije ostvario.

Šta se sve dešavalo u selu Banjska, udaljenom oko 55 kilometara sjeverno od Prištine, još uvijek javnosti nije poznato. Kosovska policija danima izvještava o operaciji u Banjskoj, ostavljajući malo prostora zvaničnom Beogradu da popravi nastalu štetu nakon vojnog fijaska grupe koju neki povezuju sa Milanom Radoičićem, saradnikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Iako je događaj iz Banjske novi momenat u kosovskom sukobu, njegovu najavu imali smo prije dva mjeseca. Sličnost te najave i odgovora na te tvrdnje sa događajem u nedjelju je nevjerovatna.

Naime, početkom jula predsjednica Odbora za vanjsku politiku britanskog parlamenta Alicia Kearns optužila je srpsku stranu za transfer oružja preko granice i njegovo skrivanje u manastire Srpske pravoslavne crkve na sjeveru Kosova, te da tamo djeluju naoružane grupe. Kearns je rekla da se oružje prebacuje vozilima hitne pomoći, a kada KFOR dođe da to provjeri, nakon što
izgubi jako mnogo vremena čekajući odobrenja, oružje biva sakriveno.

Zvanični Beograd i crkva su demantovale njene tvrdnje, ali i KFOR koji je saopštio da „nema dokaza o navodnom krijumčarenju (oružja) koje se vrši preko administrativne granične linije između Kosova i Srbije u pravoslavne crkve vozilima hitne pomoći“.

Nakon nedjeljnog napada javnost je dobila informacije da je iz zasjede ubijen kosovski policajac a drugi je ranjen, da je nakon potjere za napadačima grupa završila u manastiru u Banjskoj i da je odatle (pod misterioznim okolnostima) pobjegla u Srbiju. Kosovska policija je poslije objavila fotografije sa ogromnim količinama zaplijenjenog oružja, a dio je zaplijenjen u manastiru.

Ko stoji iza napada?

Oko dvije sedmice prije upozorenja Alicie Kearns uhapšena su, odnosno oteta, trojica kosovskih policajaca od strane srbijanskih službi. Beograd je tvrdio da su Kosovari neovlašteno ušli na teritoriju Srbije, a Priština je tvrdila da su oteti na Kosovu i prebačeni preko granice.

Dodajmo da je Beograd više puta slao vojsku na granicu sa Kosovom, što će reći da je pojačano prisustvo srbijanskih snaga na terenu, kao i sukobe Srba sa policijom i KFOR-om krajem maja u više opština na sjeveru Kosova, kada su albanski načelnici pokušali da preuzmu lokalnu vlast koje su se Srbi, po želji Beograda, odrekli i povukli iz institucija vlasti i policije.

Sa druge strane granice, djeluju grupe pod kontrolom Srbije i Radoičića koji se nalazi pod sankcijama Washingtona i Londona. Kosovo je krajem juna proglasilo dvije takve grupe, Civilna zaštita i Brigada Sever, terorističkim organizacijama. Kurti je rekao da su te organizacije „regrutovale i obučavale članove da koriste oružje i borbene metode u vojnim bazama u Srbiji u cilju izvođenja napada na lokalne institucije i međunarodne misije na Kosovu“.

Vučić se nakon petnaestak sati od događaja u Banjskoj obratio javnosti i označio Kurtija kao „jedinog krivca“ te „dio međunarodne zajednice koji mu pomaže“ rekavši da je Kurtijeva „želja“ da „uvuče Srbiju u rat s NATO-om“ i da „jedini“ Kurti želi rat.

U najavi njegovog obraćanja, mediji bliski vlasti su javili da će Vučić razobličiti laži Prištine. Ali obraćanje je pokazalo u kakvu je klopku upala Vučićeva politika, budući da nije objasnio ko su ljudi koji su napali kosovsku policiju, zašto su to uradili i po čijem naređenju. Ipak, na samom početku obraćanja rekao je da se radi o „grupi Srba sa Kosova“, bez više detalja.

Spin majstori iz Srbije raspoređeni od nominalno prozapadnih do onih koji to nisu, plasirali su tezu da Vučić nije znao za napad. U svom obraćanju Vučić nije propustio priliku da proziva Kearns, koja je upozorila da postoje naoružane grupe koje djeluju sa obje strane granice. Da li je moguće da Vučić nije znao šta radi Radoičić, da nije znao za naoružane grupe po Kosovu i da koriste crkve kao skrovišta? Kako je to moguće ako zna detalje sukoba u Banjskoj?

„Kurtijev teror“ i srpski nacionalisti

U pomenutom obraćanju Vučić je rekao da je jedini način da ne bude sukoba uspostavljanje Zajednice srpskih opština (ZSO) čemu se Kurti protivi. Vučić je rekao da kosovski Srbi „neće da trpe Kurtijev teror“, što su mediji bliski njemu često ponavljali.

Taj „Kurtijev teror“, ustvari je želja Kurtija da svi stanovnici Kosova žive po kosovskim zakonima, dok Vučić i srpski nacionalisti odbijaju da Srbi na Kosovu, ili bilo gdje drugdje na prostoru bivše Jugoslavije, žive kao manjina. Zato se Kurti, kao žrtva režima Slobodana Miloševića, u Srbiji više kritikuje nego bivši komandanti Oslobodilačke vojske Kosova Ramush Haradinaj i Hashim Thaçi koje su u Beogradu teretili za trgovinu organa kosovskih Srba.

Kurtijevo držanje tokom događaja u Banjskoj je iznenadilo Vučića. U pomenutom obraćanju Vučić je rekao da „ima tu jedna nevjerovatna stvar. Za svega sat i dvadeset minuta, tih, po našim procjenama nekoliko desetina Srba, bili su u potpunom okruženju. Očigledno je to rađeno sa međunarodnim snagama, logistički i na sve druge načine.“ Dakle, Vučić smatra da je Prištinu neko obavjestio o napadu, ali nije objasnio kako su napadači iz „potpunog okruženja“ pobjegli.

Rada Trajković, opozicija kosovskoj Srpskoj listi koju vode Vučić i Radoičić, rekla je da su napadači pobjegli u Srbiju uz pomoć KFOR-a, jer četrdesetak mrtvih Srba bi rasplamsalo sukob. Vučić je optužio KFOR da su Prištini dali „carte blanche... da se obračuna sa teroristima i da pobiju što je moguće više ljudi.“

Vučić je rekao da je međunarodna zajednica ovakve sukobe zaustavila u Sjevernoj Makedoniji, vjerovatno ciljajući na slučaj iz Kumanova, a da su na Kosovu tražili da se napadači pobiju. Ipak, spašavanje napadača iz „potpunog okruženja“ liči na kumanovski slučaj, ali već smo navikli da je zvaničnom Beogradu istina često najveći neprijatelj.

ZSO ili sukob

Vučić je u obraćanju pozvao međunarodnu zajednicu da se formira ZSO „jer je to jedini način“ da Srbi ne budu protjerani s Kosova ili „da ne bude više sukoba“. Pored toga, pozvao je KFOR da pojača prisustvo na sjeveru Kosova i „da na sjeveru Srbi budu policajci“.

Ovo nuđenje „rješenja“ međunarodnoj zajednici možda oslikava plan napadača. Mogući cilj bio je zauzimanje teritorije, držanje dostignutih linija, pozivanje u pomoć dobrovoljaca iz Srbije, a onda da KFOR rastavi sukobljene širom Kosova. Vjerovatno, naredni korak bi bio „kompromis“ koji bi se ogledao u formiranju ZSO, što bi bilo dovođenje Kurtija pred svršen čin.

A za to što nema ZSO, Vučić je optužio njemačkog političara Michaela Rotha. „Zahvaljujući Michaelu Rothu imamo ovakvu situaciju na Kosovu“, bio je njegov odgovor na novinarsko pitanje o Rothovoj izjavi da ga zanima kako će Vučić opravdati napad. Podsjetimo, Roth je bio važan dio njemačke diplomatije pod kancelarkom Angelom Merkel, a bivši albanski premijer i predsjednik Ilir Meta je rekao da je Merkel spriječila Vučića i Edija Ramu da podijele Kosovo.

Dan poslije napada u Prištinu je stigao specijalni njemački izaslanik za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin koji je osudio „kriminalni i teroristički napad“ i izrazio „solidarnost“ sa Kosovom.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Joseph Borell saopštio je da „EU i države članice ponovo pozivaju sve aktere“ na „deeskalaciju“, što je kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gërvalla-Schwarz nazvala „cinizmom“. Američki ambasador u Prištini Jeffrey Hovenier je osudio „nevjerovatno ozbiljan napad“ koji je izvela organizovana grupa.

Oglasila se i Alicia Kearns koja je tražila da Sjedinjene Države i EU konačno promijene politiku popuštanja Beogradu i Vučiću, jer vodi u daljnje nasilje i podsjetila na apel koji je američkom državnom sekretaru Antony Blinkenu, Borellu i ministru vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Jamesu Cleverlyju poslala grupa parlamentaraca sa Zapada, uključujući nju i Rotha.

„Možete nas sve pobiti, ali nećemo priznati nezavisno Kosovo", poručio je Vučić u pomenutom obraćanju. U slučaju ZSO možemo zaključiti, odnosno od ideje da Srbima van Srbije upravljaju Beogradu odani Srbi, beogradska nacionalistička elita neće odustati. Za početak, dok Beograd ne smisli novi spin i ne pronađe nekoga ko će s razumijevanjem gledati na planove nacionalista da pokore okolne narode, proglašen je dan žalosti za nastradale napadače na kosovske policajce.