Podsjećanje na rokove iz Briselskog sporazuma: Čović nervozan, izborne reforme nema dok se ne formiraju svi nivoi vlasti

Piše: Amra Vrabac

Sporazum ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu‘ koji su 12. juna 2022. godine u Briselu prihvatili politički lideri iz BiH još uvijek ne može biti implementiran, a posebno u dijelu reforme Izbornog zakona sve dok se ne formiraju i posljednje dvije vlade i to u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu 10 (Livno).

U sporazumu, kojem se naknadno pridružio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović jer je odbijao učestvovati na sastanku sa Željkom Komšićem te je ostao u hotelskoj sobi, jasno se navodi da će čelnici političkih stranaka hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti: Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima; Zakon o sprječavanju sukoba interesa; Zakon o javnim nabavkama; izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.

Sada je jasna nervoza i žurba Čovića koji je već nekoliko puta postavljao rokove za formiranje Vlade HNK. Međutim i posljednji razgovori na kojima HDZ nije ni učestvovao doživjeli su fijasko.

Iako bi HDZ BiH koji ima 11 zastupnika mogao formirati vlast sa SDA i NES koji imaju osam zastupnika, uz podršku još jednog zastupnika, formiranje vlasti je u ćorsokaku. Pokušaj da se i u ovom kantonu napravi vlast kao što je na nivou FBiH i Vijeća ministara BiH nije realan. SDP i NIP sa četiri ruke u Skupštini HNK nemaju kapacitet da bi mogli biti jedini partner HDZ BiH. Za formiranje Vlade HNK ključan je HDZ 1990 koji ima tri zastupnika. Upravo njihov poziv za sastanak HDZ je izignorisao. No, to bi se moglo obiti od glavu upravo Čoviću jer sa četiri glasa u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH HDZ 1990 i HNP mogao biti presudni u glasanju zbog tijesne koalicione većine.

Inače, koalicija u FBiH djeluje po principu ‘gdje je puno baba kilava su djeca’, pa se tako vrlo često povlače tačke sa dnevnog reda zbog upitne većine, a posljednja je bila sa rebalansom Budžeta FBiH upravo zbog odbijenih amandmana HDZ 1990 koji nije želio pdoržati rebalans pa je Nikšić povukao prijedlog.

Iako je Dragan Čović sa svojim koalicionim partnerima Miloradom Dodikom i predstavnikom trojke Nerminom Nikšićem odredio sastav radne grupe za izmjenu Izbornog zakona, teško je očekivati da će išta raditi na tom zakonu, dok državna vlast prvo ne usvoji zakone koje je kao prioritet postavila EU.

Državna koalicija već trpi kritike zbog određenih predloženih zakonskih rješenja, kao što je riječ o Zakonu o VSTV-u, a neki još nisu ni u proceduri.

Čović, Dodik i Nikšić najavili su za 22. avgust usvajanje niza zakona iz 14 prioriteta EU, ali je evidentno da izborna reforma ne može biti prioritet bez formiranja vlasti na svim nivoima.

S obzirom na preporuke da se u izbornoj godini ne mijenja Izborni zakon, to znači da je političkim liderima ostalo tek nekoliko mjeseci za pokušaj dogovora o izbornom zakonu. Nadamo se da ovog puta visoki predstavnik Christian Schmidt neće dati pojas za spašavanje Draganu Čoviću i HDZ-u kao što je to uradio u izbornoj noći ali i sa suspendovanjem Ustava FBiH na jedan dan i oduzimanjem glasa potpredsjednika FBiH Refika Lende, čime je omogućio izglasavanje nametnute vlasti.