NETAČAN NAVOD Krišto se hvali reformom javne uprave, koja je u blokadi, a Izborni zakon predstavlja obavezom evropskog puta BiH

Piše: A. Čorbo-Zećo

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) dosadašnjim radom pokazala je samo jedno – najvažnija joj je Ustavna reforma u vezi sa izborom za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Vrlo neprimjereno u svakoj dosadašnjoj zvaničnoj posjeti u Zagreb, Brisel, Minhen, Davos, ali i tokom posjete visokih delegacija drugih zemalja Bosni i Hercegovini, Krišto potencira izmjene Izbornog zakonodavstva. 

Pri tome ne vodeći računa da druge zemlje niti imaju obavezu, ali niti prava miješati se u unutrašnja pitanja BiH. Tako je jučer, kao da se to tiče premijera Slovenije Roberta Goloba, isticala da je 'naša obaveza napraviti ograničene promjene Ustava BiH i cjelokupnu izmjenu izbornog zakonodavstva na principima konstitutivne ravnopravnosti sva tri naroda'. 

Time bi, tvrdi ona, napravili pretpostavke da otklonimo ona pitanja koja opterećuju naš evropski put.

Potpuno pogrešna argumentacija, jer etničke podjele udaljavaju BiH od Evropske unije, a HDZ politika upravo to radi – uporno insistirajući na rogobatno postavljenoj tezi o legitimnom predstavljanju. Približavanje EU jeste implemenetiranje presuda iz Strazbura, a ne jačanje legitimnog predsatvljanja.

Ali, Krišto se nema čime konkretno pohvaliti kada je riječ o reformama, pa u svom govoru koristi i neistine.

Tako je jučer samouvjereno kazala da je Vijeća ministara napravilo korake kada je u pitanju reforma javne uprave!?

Naravno da nije precizirala niti jedan to tih koraka, jer nije imala šta ni reći.

Jer kada je riječ o reformi javne uprave sve stoji.  Blokiran je fond za reformu u kojem je 10 miliona KM. 

Nije usvojena Zajednička platforma samo zbog toga što Rs ne pristaje da ministar pravde BiH bude u političkom tijelu - Koordinacioni odbor za praćenje procesa reforme.

Podsjećamo, posebne grupe za reformu javne uprave su na sastanku održanom 25. februara 2021. godine dale preporuku da “Vlasti BiH trebaju ojačati kapacitete osoblja koordinatora za RJU na nivou entiteta i Brčko Distrikta u skladu sa pravilnicima o organizaciji kako bi se horizontalna koordinacija provodila na najbolji mogući način sa drugim tijelima za provedbu i kako bi se osiguralo praćenje.”

Zavod za javnu upravu, koji se nalazi u sastavu Federalnog ministarstva pravde je, između ostalog nadležan za organizaciju i unapređenje rada organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. 
Međutim, od 14. sistematizovanih radnih mjesta trenutno su popunjena samo tri radna mjesta, a u Sektoru za koordinaciju reforme javne uprave nije popunjeno niti jedno radno mjesto!
Iz Zavoda za javnu upravu ranije su za Patriju istakli da osim toga i pored brojnih zahtjeva Zavoda za javnu upravu, Federalno ministarstvo finansija nikada nije upisalo Zavod za javnu upravu upravu u Registar budžetskih korisnika nije postupilo niti po jednom zaključku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojim se nalaže tom ministarstvu da osigura sredstva za kadrovsko jačanje Zavoda. 

A, Federalno ministarstvo finansija direktno blokira procese reforme javne uprave u Federaciji, ali i onemogućava druge organe, kao što je Zavod za javnu upravu, koji je osnovan zakonom, da izvršavaju svoje zakonom date nadležnosti. 

Inače i u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu nisu planirana sredstva za kadrovsko jačanje Zavoda i pored činjenice da je i Federalno ministarstvo pravde dalo svoje primjedbe na Nacrt Budžeta za 2023. godinu, koje su dostavljene Vladi i Federalnom ministarstvu finansija.

Na isti problem ukazao je i Zavod za javnu upravu svojim aktom upućenom članovima Vlade od 21. decembra 2022. godine.