Zürich je grad s najskupljim kvadratom stana u Evropi

(Patria) - U Švicarskoj i Luksemburgu nalaze se četiri od pet najskupljih gradova za kupovinu nekretnine u Evropi.

Na vrhu ljestvice je Zürich, gdje cijena kvadratnog metra prelazi 18.000 eura, pokazuju najnoviji podaci Global Property Guidea, piše Euronews.

Ovo je 10 najskupljih stambenih tržišta u Evropi, rangiranih od desetog prema prvom mjestu.

10. Stockholm

U Stockholmu, koji spaja jedan od najviših životnih standarda u Evropi s izrazito ograničenim tržištem nekretnina, prosječna cijena stana doseže 8.380 eura po kvadratu. To predstavlja rast od 7,2 posto na godišnjem nivou i 17 posto u posljednje dvije godine.

Oporavak je tim značajniji jer je uslijedio nakon oštre korekcije cijena na švedskom tržištu, potaknute naglim rastom kamatnih stopa 2022. godine.

Stockholm tako i dalje ostaje jedan od najskupljih gradova za kupovinu nekretnine u sjevernoj Evropi.

9. Kopenhagen

Prosječna cijena kvadrata u Kopenhagenu iznosi 8.405 eura, što je porast od 14,3 posto u odnosu na prošlu godinu i čak 24 posto u posljednje dvije godine. To je ujedno i najsnažniji zabilježeni rast među svim gradovima na ovoj ljestvici.

Razlika u odnosu na ostatak Danske je velika. Naprimjer, u Aarhusu, drugom po veličini danskom gradu, cijene su u posljednjih godinu dana pale za 16,7 posto na 4.128 eura po kvadratu, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.

8. Oslo

U norveškoj prijestonici prosječna cijena stana je 9.332 eura po kvadratnom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine. Ipak, čini se da se najjači rast tržišta u Norveškoj seli izvan Osla.

Cijene u Bergenu, drugom najvećem gradu, skočile su za 22,4 posto u protekloj godini na 6.160 eura po kvadratu, dok je u Trondheimu zabilježen rast od 12,8 posto, s cijenom od 5.275 eura.

7. Amsterdam

Prosječna cijena stana u Amsterdamu iznosi 9.437 eura po kvadratu, što je porast od 13 posto na godišnjem nivou i 19,2 posto u posljednje dvije godine.

6. Pariz

S prosječnom cijenom od 9.490 eura po kvadratnom metru, Pariz bilježi pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u posljednje dvije godine, što ga čini gradom s najslabijim rezultatom među prvih deset.

Očekivani oporavak nakon Olimpijskih igara još se nije dogodio, a potražnju i dalje koče viši troškovi zaduživanja.

Uprkos tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. Naprimjer, u Lyonu kvadrat u prosjeku košta 4.551, u Bordeauxu 4.443, a u Nantesu 3.376 eura.

5. Bern

U Bernu prosječna cijena stana iznosi 9.952 eura po kvadratu. To je pad od 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje rast od 4,5 posto u dvogodišnjem periodu.

4. Luksemburg

U Luksemburgu, jednom od vodećih finansijskih centara Evrope, prosječna cijena kvadrata iznosi 10.941 euro. To je pad od 0,9 posto na godišnjem nivou i 6,9 posto u posljednje dvije godine, što pokazuje da se tržište prilagođava nakon decenije iznimnog rasta.

Čak i uz tu korekciju, Luksemburg je i dalje jedan od rijetkih evropskih gradova gdje jednosobni stan može koštati i više od milion eura.

3. Luzern

Luzern je možda i najveće iznenađenje na ovoj ljestvici. Grad je smješten na jednoj od najspektakularnijih lokacija u Evropi, na obali Luzernskog jezera u podnožju Alpa.

Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, cijene stanova dosežu prosječnih 12.066 eura po kvadratu, što je porast od 7,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Cijene podupiru ograničena ponuda, iznimno poželjna lokacija te velika potražnja domaćih i stranih kupaca.

2. Ženeva

U Ženevi prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po kvadratnom metru, što je 3,4 posto više nego lani, dok su u dvogodišnjem periodu cijene uglavnom ostale nepromijenjene.

Ponuda je i uz tako visoke cijene iznimno oskudna, što Ženevi pomaže da zadrži status jednog od najekskluzivnijih tržišta nekretnina u Evropi.

1. Zürich

Zürich ostaje najskuplji evropski grad za kupnju nekretnine, s prosječnom cijenom stana od 18.229 eura po kvadratu.

Cijene su u posljednjih godinu dana porasle za 4,2 posto, a u dvije godine za 11,7 posto, uprkos tome što su već bile na iznimno visokom nivou.

Kao sjedište najvećih švicarskih banaka, berze i moćne industrije upravljanja imovinom, Zürich spaja finansijsku snagu, političku stabilnost i hroničnu nestašicu stanova.

Dominacija Švicarske

Švicarska dominira ljestvicom sa čak četiri grada među prvih pet. Stručnjaci to objašnjavaju kombinacijom iznimno visokih plata, političke stabilnosti, velikog broja bogatih stranaca i hroničnog nedostatka stanova.

Uprkos visokim cijenama, potražnja u Švicarskoj ostaje stabilna, dok se u drugim evropskim metropolama, poput Pariza, osjeća usporavanje zbog visokih kamatnih stopa.

Dok veći dio Evrope i dalje osjeća posljedice rasta kamata, najbogatiji gradovi na kontinentu, predvođeni Zürichom i Ženevom, nastavljaju bilježiti rekordne cijene.