
(Patria) - Američka vanjska politika prema Bosni i Hercegovini prolazi kroz duboku promjenu u kojoj poslovni interesi ljudi bliskih predsjedniku Donaldu Trumpu sve više potiskuju tradicionalnu ulogu Washingtona kao garanta mira i stabilnosti na Balkanu.
Istovremeno, Milorad Dodik, zahvaljujući skupim lobističkim angažmanima i vezama s utjecajnim pripadnicima pokreta MAGA, ostvaruje značajne političke ustupke, piše britanski Financial Times u analizi koju potpisuje novinarka Amy Mackinnon iz Sarajeva, prenosi Politicki.ba.
Svojevrsni poligon
List navodi da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, postala svojevrsni poligon za novu američku vanjsku politiku, u kojoj komercijalni sporazumi i politička poznanstva imaju sve važniju ulogu, čak i kada postoji opasnost od produbljivanja etničkih podjela.
U središtu priče nalazi se bosanskohercegovački poduzetnik Amer Bekan koji planira projekte vrijedne približno dvije milijarde eura, uključujući gasovod, tri elektrane i podatkovni centar za umjetnu inteligenciju.
Financial Times Bekana opisuje kao čovjeka čiji su raniji poslovni poduhvati uključivali pekaru, aerodromski kafić i trgovački centar koji nikada nije izgrađen.
Danas je poslovno povezan s dvojicom ljudi iz Trumpovog okruženja: Jessejem Binnallom, bivšim Trumpovim advokatom, i Joeom Flynnom, bratom Michaela Flynna, nekadašnjeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Njihova kompanija AAFS predstavljena je kao investitor u projekt Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Bosni i Hercegovini trebao omogućiti smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.
Bijela kuća podržala je ovaj projekat, dok je Parlament Federacije BiH usvojio zakonske izmjene kojima je kompanija imenovana za glavnog investitora bez javnog tendera.
Transparency International upozorio je da takva odluka predstavlja "opasan presedan" u državi koja se već suočava s ozbiljnim problemima korupcije.
Financial Times podsjeća da je američka diplomatija prije 30 godina imala presudnu ulogu u zaustavljanju rata u BiH, obilježenog etničkim čišćenjem i genocidom. Međutim, sadašnja administracija sve otvorenije dovodi u pitanje dosadašnji pristup.
Zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau prošle je godine u Daytonu poručio da Washington više ne namjerava nametati političke modele drugim državama.
- Nismo zainteresovani za nametanje vizije društva koja odražava sklonosti udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova - izjavio je tada Landau.
Takav pristup izazvao je zabrinutost među američkim političarima koji smatraju da se time ohrabruju snage koje nastoje oslabiti Bosnu i Hercegovinu.
Senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske poslove američkog Senata, iznijela je posebno ozbiljno upozorenje.
- Više od 30 godina američko vodstvo pomagalo je očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Međutim, Trumpova administracija sada ohrabruje upravo one ljude koji pokušavaju rasturiti državu, što nosi rizik ponovnog izbijanja sukoba - izjavila je Shaheen.
Dodikove veze
Drugačije mišljenje zastupa Max Primorac, viši istraživač konzervativne Heritage Foundation, koji je blizak Trumpovoj administraciji.
- Radimo nešto već 30 godina, a to ne funkcioniše - rekao je Primorac, obrazlažući stav da je Daytonski sporazum, iako je zaustavio rat, proizveo nefunkcionalan politički sistem zavisan od međunarodne zajednice.
Financial Times posebnu pažnju posvećuje Dodikovim vezama s ljudima iz Trumpovog političkog okruženja.
Navodi da je Dodik posljednjih godina stekao izuzetan pristup političkim krugovima u Washingtonu, zahvaljujući mreži dobro plaćenih lobista među kojima su bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich i Michael Flynn.
Za Rs su interes pokazivali i Rudy Giuliani, Laura Loomer, Donald Trump Jr., kao i dvojica važnih Trumpovih političkih saradnika, James Blair i Chris LaCivita.
Prema dokumentaciji dostavljenoj američkim institucijama, ciljevi lobističkih kompanija koje je angažovala Rs uključivali su ukidanje sankcija, uspostavljanje bližih odnosa s pokretom MAGA, a u jednom slučaju čak i osiguravanje američke podrške nezavisnosti ovog entiteta od Bosne i Hercegovine.
Financial Times konstatuje da je Dodik ostvario gotovo sve ciljeve, osim otcjepljenja.
Trumpova administracija u oktobru prošle godine ukinula je individualne sankcije Dodiku, uvedene zbog optužbi za korupciju i secesionističko djelovanje, nastojeći ga navesti da napusti predsjedničku funkciju, što je potom i učinio.
Britanski list tvrdi da je Dodik ostvario još jednu značajnu pobjedu kada je visoki predstavnik Christian Schmidt u maju najavio ostavku, nakon snažnog pritiska Trumpove administracije.
Prema sagovornicima Financial Timesa upoznatim s tim razgovorima, američki zvaničnici zahtijevali su Schmidtov odlazak, upozoravajući da bi mu u suprotnom mogli otežati obavljanje dužnosti.
State Department, upitan o pritiscima, zahvalio je Schmidtu na "godinama predane službe". Washington je potom podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija za njegovog nasljednika, što je izazvalo nedoumice među evropskim zvaničnicima.
Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy smatra da iza takvog pristupa stoji namjera slabljenja međunarodnog nadzora nad Dodikovim djelovanjem.
- Oni žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati, nekoga ko neće intervenirati i spriječiti Dodika da podriva Daytonski mirovni sporazum ili državu - izjavio je Murphy.
Prema njegovim riječima, insistiranje Trumpove administracije na većoj lokalnoj kontroli "usklađeno je s Dodikovom agendom" i omogućava mu nastavak separatističkih aktivnosti.
Financial Times ukazuje i na ideološku dimenziju Dodikovog približavanja američkoj desnici.
Dodikovo predstavljanje bosanskih Srba kao ugroženih kršćana naišlo je na razumijevanje među pojedinim predstavnicima Trumpove administracije koji Evropu posmatraju kao prostor odbrane zapadne civilizacije.
Politolog Jasmin Mujanović ocijenio je da se radi o svjesnom korištenju vjerskih i civilizacijskih podjela.
- Sve se to uklapa u sektaški civilizacijski narativ, kojim se nastoji pridobiti dio najradikalnijih desničarskih krugova okupljenih oko sadašnje administracije - smatra Mujanović.
Trumpovo okruženje
Upravo je Dodikovo približavanje Trumpovom okruženju, prema Financial Timesu, potaknulo političare iz FBiH da pokušaju osigurati vlastite veze s američkom administracijom preko projekta Južne interkonekcije.
Murphy tvrdi da su bošnjački politički predstavnici željeli osigurati da ljudi bliski Trumpu imaju konkretan interes za stabilnost Bosne i Hercegovine.
- Bošnjaci su željeli da Trumpov krug ima određeni interes u državi, jer bi u suprotnom lobisti iz tog kruga pokušavali rasturiti zemlju - izjavio je bivši američki ambasador.
Binnall i Flynn tvrde da su im se bosanskohercegovački zvaničnici prvi obratili u vezi s gasovodom tokom njihove posjete posvećene mogućim aerodromskim koncesijama.
Binnall odbacuje tvrdnje da su im političke veze otvorile vrata.
- Prvo smo radili s profesionalnim diplomatama u ambasadi, a s visokim zvaničnicima State Departmenta razgovarali smo tek na njihovu preporuku - kazao je Binnall.
Međutim, zastupnica Sabina Ćudić, koja se s njima sastala u Sarajevu u januaru, iznijela je drugačije iskustvo. Prema njenim riječima, američki poslovni ljudi nisu skrivali svoje veze s predsjednikom Trumpom.
Ćudić je izjavila da su Binnall i Flynn već u prvim trenucima sastanka isticali prijateljstvo s američkim predsjednikom, više puta jasno dajući do znanja da je upravo to njihova glavna prednost. Ona je opisala i pritisak da se projekat Južne interkonekcije realizuje što brže.
- Poruka je bila: treba nam to sada, treba nam brzo, trebalo nam je još jučer - izjavila je Ćudić, koja je učestvovala na nekoliko sastanaka s američkim zvaničnicima.
Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je Financial Timesu da je AAFS bila jedina američka kompanija koja se pojavila spremna realizovati projekat prema modelu sličnom koncesiji, za koji se opredijelila Vlada Federacije BiH.
U aprilu je Parlament Federacije BiH gotovo jednoglasno podržao zakonske izmjene kojima je javna kompanija BH-Gas uklonjena iz uloge investitora.
Binnall tvrdi da ni AAFS ni State Department nisu tražili da ime kompanije bude uneseno u zakon, naglašavajući da je takvu odluku donio Parlament.
Međutim, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije i dugogodišnji analitičar političkih prilika u BiH Kurt Bassuener smatra da je Trumpov politički utjecaj bio važan faktor prilikom odlučivanja.
- Osjećaj da se ne želite zamjeriti Trumpu bio je veoma prisutan u raspravi o zakonu - izjavio je Bassuener.
Financial Times podsjeća da je američka diplomatija i ranije podržavala poslovne interese američkih kompanija u inostranstvu, ali da je pod Trumpom osiguravanje komercijalnih poslova postalo jedan od centralnih prioriteta vanjske politike.
Takav zaokret posebno zabrinjava članicu britanskog Doma lordova Arminku Helić, koja je početkom devedesetih godina izbjegla iz Bosne i Hercegovine.
- Ili su loše informisani ili su namjerno neodgovorni, ili svjesno djeluju destruktivno. Oni ne razumiju region. Ali razumiju kako iskoristiti najslabije države u regionu da bi zaradili novac - poručila je Helić za Financial Times.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Tribinom 'Historijski kontekst državnosti BiH' u Konjicu počelo obilježavanje 25. novembra




Njemačka Graničnoj policiji BiH donirala tehničku opremu za nadzor granice vrijednu više od pola miliona eura























