Trideset godina nakon genocida: Tišina Potočara protiv buke poricanja

(Patria) - Presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i one Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, nedvosmisleno su potvrdile da je u Srebrenici počinjen genocid. Ipak, tri decenije kasnije, istina se i dalje sistemski poriče – kako u entitetu Republika Srpska, tako i u dijelu političkog spektra Srbije.

Tišina u dolini bijelih nišana u Potočarima svjedoči o više od osam hiljada ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka. No ta tišina je danas i simbol otpora – prema zaboravu, negiranju i politizaciji zločina.

Šehida Abdurahmanović, članica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa", kaže da je negiranje danas možda i agresivnije nego ranije:

"Negiranje je, kako godine protiču, sve intenzivnije. Mislim da to nije zbog nas – oni to rade zbog sebe. Počiniocima nije jednostavno živjeti s tim."

Zakon koji je 2021. godine nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojim se zabranjuje negiranje genocida, dao je određene rezultate. Sud BiH je nedavno izrekao i prvu presudu: Vojin Pavlović, predsjednik udruženja "Istočna alternativa", osuđen je na dvije i po godine zatvora jer je veličao osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Iako važan korak, ta presuda ostaje usamljena.

Profesor prava Vedad Gurda naglašava potrebu za jačim normativnim okvirom:

"Nadati se da će se u budućnosti zakon dodatno pooštriti i da će procesuiranje negiranja genocida biti učinkovitije."

Negiranje zločina često dolazi i kroz obrazovni sistem. Udžbenici u Republici Srpskoj oblikuju narative koji negiraju presuđene činjenice. Umjesto priznanja i edukacije, prisutni su revizionizam i iskrivljavanje istine.

Uprkos tome, život u Srebrenici se nastavlja. Adem Mehmedović, lokalni stanovnik, svjedoči o realnosti suživota:

"Počinjen je genocid. Prošlo je 30 godina i mi smo odlučili da budemo ovdje, da živimo i dijelimo prostor s komšijama Srbima. Djeca nam zajedno odrastaju."

Predsjednik Skupštine Općine Srebrenica, Almir Dudić, poručuje da zakon mora biti primijenjen:

"Samo dosljedno sprovođenje zakona može zaustaviti negiranje. Srebrenica nema drugu alternativu osim da bude simbol suživota – i lokalno, i na nivou cijele BiH."

Imam Ahmed Hrustanović naglašava da bez pravde i istine nema temelja za budućnost:

"Ako nije istina zadovoljena, onda pravimo nešto bez temelja. A bez temelja ništa ne može trajati."

Poricanje, kažu sagovornici, nije poraz istine – ali jeste dokaz da je borba za nju i dalje nužna. Istina o Srebrenici nije pitanje prošlosti, već test za budućnost Bosne i Hercegovine. Njeno priznanje ne bi smjelo biti politički stav, već civilizacijska norma.

(BHRT)