Sumorne prognoze Svjetske banke: Rat u Iranu podstaći će najveći rast cijena energije od 2022. godine

(Patria) - Cijene energije ove će godine porasti za 24 posto zbog rata u Iranu i blokade Hormuškog moreuza, što predstavlja historijski udarac globalnim tržištima, predviđa Svjetska banka u najnovijem izvještaju "Pregled tržišta roba" objavljenom danas.

Očekivani rast najveći je skok cijena energije od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i prijeti učvršćivanjem visoke inflacije te zaustavljanjem ekonomskog napretka u zemljama u razvoju, piše Euronews.

Globalna tržišta roba prolaze kroz najnestabilniji period u posljednje četiri godine. Očekuje se da će cijene energije i gnojiva podstaći opšti rast troškova roba od 16 posto tokom 2026.

Regionalna nestabilnost već je izazvala najveći poremećaj u opskrbi naftom ikad zabilježen, s padom globalne proizvodnje većim od 10 miliona barela dnevno.

Iako su se neke cijene smirile u odnosu na početne vrhunce, studija pokazuje da će dugoročni učinci napada na infrastrukturu i prometnih uskih grla u Hormuškom moreuzu održavati troškove energije povišenim u doglednoj budućnosti.

Analitičari smatraju da su trenutni nemiri preokrenuli silazni trend cijena roba zabilježen prethodne godine, stvarajući okruženje stagflacije i otežavajući centralnim bankama upravljanje kamatnim stopama.

Zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose kaže da se vlade moraju oduprijeti iskušenju opsežne i neciljane fiskalne podrške koja može poremetiti tržišta.

- Umjesto toga, trebaju se usmjeriti na privremenu pomoć najugroženijim domaćinstvima kako bi prebrodili nadolazeće mjesece ekonomske nesigurnosti - ističe Kose.

Glavni pokretač trenutne nestabilnosti tržišta je poremećaj pomorskih puteva na Bliskom istoku, kakav do sada nije viđen.

Hormuški moreuz, ključni prolaz kroz koji prolazi otprilike 20 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom, praktično je zaustavljen tokom rata.

Svjetska banka predviđa da će prosječna cijena sirove nafte Brent tokom 2026. iznositi 86 dolara po barelu, što je oštar porast u odnosu na prosjek od 69 dolara zabilježen 2025. godine.

Ta se prognoza temelji na pretpostavci da će se najozbiljniji poremećaji početi smanjivati do maja, a obim pomorskog prometa postepeno vratiti na prijeratni nivo do kraja godine.

U trenutku pisanja ovog teksta, američka referentna nafta WTI trguje se po cijeni višoj od 102 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni standard, prvi put u tri sedmice prešao 110 dolara.

Ujedinjeni Arapski Emirati danas su objavili da od 1. maja napuštaju OPEC i OPEC+.

Ministar energetike UAE-a kao razlog je naveo restrukturiranje energetske strategije zemlje "kako bi se zadovoljile promjenjive potrebe" te je obećao "postepeno povećanje proizvodnje nafte".

Ostaje za vidjeti hoće li dodatna ponuda doprinijeti snižavanju cijena ili će manja koordinacija među glavnim dobavljačima zapravo biti štetna usred krize.

Svjetska banka upozorava da će se pritisak na cijene samo pojačati ako se sukob produži ili proširi na više regionalnih aktera.

Čak i prema sadašnjoj osnovnoj prognozi, šok je već izazvao značajne valove u drugim energetskim sektorima.

Studija pokazuje da nestabilnost na tržištu nafte ima direktne posljedice na cijene prirodnog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG) jer se zemlje takmiče za osiguravanje alternativnih izvora energije.

Evropska unija već je potrošila više od 27 milijardi eura na dodatne troškove uvoza fosilnih goriva od početka rata u Iranu, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) ovu situaciju već naziva najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u historiji.

Očekuje se da će povećani troškovi goriva usporiti globalni rast, s ozbiljnim posljedicama za otvaranje radnih mjesta i industrijski razvoj.

Ovog je mjeseca MMF smanjio svoju prognozu globalnog rasta za 2026. na 3,1%, što je pad od 0,2 postotna boda, a procjenu za eurozonu snizio je sa 1,4% na 1,1%.

Rat je također podigao globalna očekivanja MMF-a o inflaciji na 4,4%, a ako se energetska nestabilnost nastavi i u 2027., fond upozorava na "ozbiljan scenarij" u kojem bi globalni rast mogao pasti na 2%.

Poseban segment izvještaja Svjetske banke naglašava nerazmjeran utjecaj geopolitičkog rizika na stabilnost tržišta.

Analiza pokazuje da je nestabilnost cijena nafte tokom perioda sukoba otprilike dvostruko veća nego u mirnijim vremenima.

Konkretno, studija pokazuje da geopolitički uzrokovan pad globalne proizvodnje nafte od 1 posto obično podiže cijene u prosjeku za 11,5 posto.

Ovi šokovi imaju snažan preljevni učinak, pri čemu je utjecaj na druga tržišta roba oko 50 posto veći nego u normalnim uslovima.

Prema izvještaju, porast cijena nafte od 10 posto izazvan geopolitičkim šokom dovodi do rasta cijena prirodnog plina za 7 posto i cijena gnojiva za više od 5 posto otprilike godinu dana kasnije.

Ovi odgođeni učinci znače da će, čak i ako se sukob na Bliskom istoku uskoro riješi, globalna ekonomija vjerovatno nastaviti osjećati inflatorni pritisak duboko u sljedeću godinu.