Strah od vojne eskalacije visi nad današnjim izborima u Kolumbiji

(Patria) - Kolumbijci danas biraju novog predsjednika države, a planovi favorita za vojnu ofanzivu protiv ponovno ustalih naoružanih grupa podijelili su birače, pa čak i vojne redove, javio je AFP.

Uoči glasanja, krajnji desničar Abelardo de la Espriella ima blagu prednost u anketama nad svojim ljevičarskim rivalom, obećavši kraj mirovnih pregovora i pokretanje zračnih napada na gerilce i kartele.

Deset godina nakon što su mirovni sporazumi okončali ljevičarsku pobunu FARC-a u kojoj je ubijeno četvrt miliona ljudi, neke naoružane grupe i dalje kontrolišu dijelove zemlje.

Mnogi disidenti su odavno odbacili ideologiju i fokusirali se na ilegalno rudarstvo, otmice, iznude i prije svega globalnu trgovinu kokainom - njihove blagajne pune su zbog visokih cijena i rekordne proizvodnje.

De la Espriellino obećanje da će okončati godine neuspjelih mirovnih pregovora s ovim grupama, povratiti teritoriju i staviti „nasilnike“ u „zatvor“ ili u „plastične vreće“ dobilo je podršku mnogih Kolumbijaca.

U prvom krugu, De la Espriella je osvojio 44 posto glasova, a ljevičar Ivan Cepeda 41 posto.

Vojska bi mogla biti veliki pobjednik u bilo kojem De la Espriellinom predsjedničkom mandatu. Obećao je velike odbrambene budžete i želi popraviti odnose s Washingtonom, koji je kolumbijskoj vojsci davao milijarde dolara pomoći tokom decenija.

Međutim, izvori unutar vojske rekli su za AFP da su oružane snage, kao i stanovništvo, podijeljene oko De la Espriellovih planova.

Jedan vojni izvor rekao je za AFP da mlađi oficiri preferiraju nastavak mirovnih pregovora pokrenutih pod sadašnjom ljevičarskom vladom i podržanih od strane Cepede, dok bi starija garda podržala borbu do smrti.

'Veliki biznis'

Kolumbijski ustav sprječava vojsku da glasa ili otvoreno vodi kampanju. Ali, bivši oficiri bili su spremni javno govoriti.

Mnogi su rekli da su mirovni pregovori pod sadašnjom vladom propali i upozorili da će se obećanja o pokretanju zračnih napada i ponovnom preuzimanju teritorije sudariti s teškom stvarnošću.

- Ne mislim da je rješenje isključivo kroz oružanu konfrontaciju održivo - rekao je bivši admiral Pablo Romero, ponavljajući sumnje u De la Espriellinu strategiju.

- Nažalost, ono što smo vidjeli je pad sposobnosti snaga javne sigurnosti ili značajno povećanje ofanzivnih sposobnosti kriminalnih organizacija.

De la Espriellina stranka može reći da želi provesti tu politiku počevši od 8. avgusta. Ali druga je stvar za Oružane snage... da su zapravo u poziciji da to učine upravo sada - dodao je.

Postoji i zabrinutost da bi De la Espriellina politika mogla izazvati odmazdu na velike gradove, uzrokovati spiralno nasilje u teško pogođenim područjima, pa čak i poremetiti širi mirovni proces.

Bivši ministar odbrane, predsjednik desnog centra i dobitnik Nobelove nagrade za mir Manuel Santos, arhitekta sporazuma iz 2016. i strategije spajanja mirovnih pregovora, vojnih akcija i obavještajnih operacija, prešutno se distancirao od De la Esprielle.

- Glasat ću za onoga ko brani mirovni proces - rekao je uoči drugog kruga izbora.

Ricardo Gomez, bivši komandant vojske, rekao je da tekući razgovori s naoružanim grupama, koje predvode Cepeda i odlazeći ljevičarski predsjednik Gustavo Petro, zaslužuju detaljnu analizu.

- Moramo analizirati šta se dogodilo i zašto nisu dali rezultate - rekao je za AFP.

Ipak, razmjere izazova su bile jasne, rekao je.

- Pogledajte, kada su se u FARC-u demobilisali, imali smo možda oko 12.000 naoružanih ljudi. Danas nam statistika pokazuje da ih ima više od 27.000.

Na kraju krajeva, ovo je veliki biznis. Novčani tokovi od trgovine drogom, iznuda, otmica i ilegalnog rudarenja su izuzetno visoki. I ne govorimo o domaćem kriminalu, već o transnacionalnom kriminalu - dodao je.