Soreca: BiH plaća sve veću cijenu nerada vlasti

O iznenadnoj najavljenoj ostavci Christiana Schmidta, problemima energetske efikasnosti, neizgradnji koridora 5c, neprovođenju reformi u video intervjuu za Politicki.ba emitovan na Hayat TV govorio je specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. 

On ne krije razočaranost djelima vlasti Bosne i Hercegovine.

Istovremeno objavljuje ulaganja Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, pokretanje kvalitetne internet konekcije u 116 gradova Bosne i Hercegovine, nova ulaganja u odbrambene sisteme, inicijative i aktivnosti za bolji život svih građana ove zemlji.

Soreca govori i o najavljenoj sjednici Vijeća za provođenje mira te početku konsultacija za izbor novog visokog predstavnika, zašto je to važno, ali i detaljnije govori o rješavanju problema državne imovine. 

Posebno naglašava da se ovo pitanje mora riješiti u Parlamentu Bosne i Hercegovine u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Za 3. juni je najavio održavanje sjednice PIC-a.

Soreca: Za nas je vrlo važno da PIC i svaki nasljednik Christiana Schmidta bude uključen u evropske integracije, tako da bude dio uloge Evropske unije u ovoj zemlji. Zašto? Zato što to u konačnici žele građani ove zemlje. I nastavit ćemo to raditi u okviru PIC-a i u kontekstu našeg ukupnog djelovanja. Znamo da ova zemlja treba našu podršku kod efikasnijih institucija, jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja jednakosti građana pred zakonom. Istovremeno, dozvolite mi da iskoristim ovu proliku da ponovim našu snažnu posvećenost ustavnom poretku, suverenitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Sada, kao i u svakom drugom trenutku, to kažem iz razloga zato što snažno vjerujemo, zašto smo tome posvećeni, zato što naš svakodnevni rad ide upravo u tom pravcu u okviu našeg djelovanja pod okriljem PIC-a. Nesporno je da je vrlo važna uloga EUFOR-a za stabilno i sigurno okruženje, a najavit ćemo u narednih nekoliko dana i dodatnu finansijsku podršku za sektor odbrane u Bosni i Hercegovini, tako da će EU nastaviti blisko sarađivati ​​u kontekstu PIC-a kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina napreduje u onome što mi vjerujemo da je njena budućnost, a ona je u Evropskoj uniji. 

Ko je novi visoki predstavnik? Da neće možda Italijan biti novi visoki predstavnik? 

Soreca: Sačekat ćemo da se pokrene proces konsultacija, jer je zaista nemoguće nagađati u ovom trenutku. 

Problem je sve veći s procesom integracijae. Čini mi se da je to put za nigdje, da smo došli do zastoja, blokade su sve veće. Šta nam je izlaz? Kako prevazići ovu situaciju? 

Soreca: Kao što znate, u zemlji sam skoro dvije godine i dobro sam upoznat sa sistemom donošenja odluka koji se temelji na dijalogu, povjerenju, konsenzusu, ali trenutno nemamo niti jedan od ta tri elementa. Trenutno ne postoji koalicija na nivou Bosne i Hercegovine. Više od  godinu dana, to je neminovno utjecalo na kapacitet ovog kompleksnog mehanizma donošenja odluka.

Ali moram Vam reći, razočaran sam. 

Kada sam prije dvije godine stigao u Bosnu i Hercegovinu, priželjkivao sam brzu dinamiku napretka. Imali smo određeni napredak, od sigurnosti granica, usvajanja reformske agende prošle godine.

Međutim, nije bilo političke volje. Mislim, i zbog nepovjerenja između subjekata u okviru koalicije. Zaista mi je žao zbog toga, jer ostatak regije brzo napreduje.

Znate da Crna Gora trenutno radi na Ugovoru o pristupanju sa Unijom. Nadam se da će to biti podsticaj domaćim vlastima da odgovore na pozive građana. U konačnici, evo predstoji predizborna kampanju, nadam se da će građani insistirati na odgovornosti njihovih političkih predstavnika.

Da, predstoje nam izbori. Prije toga vjerovatno ćemo se suočiti ovim stavljanjem BiH na sivu listu od strane Moneyvala i FATF-a. 

Soreca: Vjerovatno ste čuli kako sam i prije govorio o cijeni nedjelovanja. Bosna i Hercegovina je bila predmet posmatranja u okviru finansijske akcione grupe za borbu protiv finansiranja terorizma. Sa cijelim nizom aktivnosti, koje je trebalo poduzeti.

Te aktivnosti nisu poduzete i u konačnici, zakon je u Parlamentarnoj skupštini usvojen u posljednjem momentu, malo možda prekasno, ali tu je i cijeli drugi niz koraka. A sada odluka FATF-a, koji nije struktura EU, već je globalna međunarodna struktura, ta njihova odluka se očekuje sredinom juna i vrlo je vjerovatno da će do toga doći. Šta to konkretno znači za građane ove zemlje? Prije svega finansijske transakcije će vam biti skuplje, sporije, otežane. Investicije izvana dodatno usložnjene i nažalost može proći godina prije nego što dođe do razmatranja uklanjanja BIH sa sive liste. To je cijena nedjelovanja.

O koliko novca govorimo godišnje?

Soreca: Govorimo o milionima. To zavisi sve od okolnosti, ali ovo direktno utiče na živote svakog građanina, svakog pojedinca. 

Nije ovo nešto što se tiče isključivo privatnog sektora, upravo iz tog razloga mi insistiramo na priključenju BiH SEPA-i jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima. To bi bio veliki iskorak za BiH.

Zašto?

Soreca: Samo uzmite primjer mnogobrojne dijaspore. 

Dakle, transakcije s evropskim zemljama bi bile mnogo povoljnije, mnogo jeftinije, tipa ako šaljete 1.000 eura, 50 eura je bankarska naknada. To ne bi bilo da je zemlja članica SEPA-e.

Govorimo o uštedi stotina miliona godišnje u zemlji. Tako da vidite koja je vrijednost. Druge zemlje u regionu, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora, već su članice SEPA-e i radimo, blisko sarađujemo sa guvernerkom Centralne banke BiH na ovome. 

U ovom dijelu entitetska zakonodavna tijela su usvojila odgovarajuću legislativu, naravno da će odluka Moneyvola utjecati na sve to, ali ako ne djelujete tu su i posljedice.

Posljedice već vidimo na Reformskoj agendi, izgubili smo više od stotinu miliona eura. A sada se suočavamo s mogućnošću novog gubitka i do 380 miliona eura. Gdje je tome kraj? Gubimo vrijedna sredstva.

Soreca: Vjerujte da sam ja jedan od onih koji su najviše razočarani. Reformska agenda, Plan rasta, su zaista jedan nevjerovatan instrument na raspolaganju BiH i ostatku regiona, a cilj je postepena integracija zemlje i prije formalnog članstva u EU. 

Međutim, poznato vam je da je Reformska agenda usvojena nakon velikog pritiska od strane EU. Od novembra doslovno nismo vidjeli nikakvo konkretno djelovanje domaćih vlasti, usljed toga.

Komesarka Kos i ja smo bili prisiljeni upozoravati domaće vlasti da bez konkretnih koraka u narednim mjesecima ovaj grejs period koji je dat BiH, ovo želim zaista jasno da naglasim, mi smo bili veoma fleksibilni sa naše strane, dali smo dodatnu godinu BiH da pokrene realizaciju reformi i na temelju toga povuče dostupna sredstva, ali... 

I opet, nedjelovanje ima  posljedice. 

Rezultat toga je nažalost eventualnih 373 miliona dodatnih eura će biti povučeno iz sredstava za BiH i prebačeno u druge zemlje regiona. To naravno nije naša želja, ali jeste obaveza prema našim poreskim obveznicima u izvještavanju šta radimo sa sredstvima koja su nam data da pomognemo BiH na evropskom putu.

Želio bih naglasiti posljednji i možda najvažniji razlog zašto se milijarda eura ne mogu izdvojiti, a to je pitanje državne imovine. Pitanje državne imovine je značajna prepreka realizaciji projekta koridora 5C i drugih projekata. Ako se ovo pitanje uskoro ne riješi s obzirom na to da se bližimo kraju našeg budžetskog perioda do kraja 2027. godine, sve će se morati preusmjeriti negdje drugdje.

Dakle, ako se ovo pitanje ne riješi, izgubit ćemo skoro 2 milijarde eura bespovratnih sredstava, kredita i zajmova. 

Na temu državne imovine, prema nekim mojim informacijama, Amerikanci rade na zakonu o državnoj imovini koji bi navodno trebao biti usvojen prije izbora i omogućiti izgradnju Južne interkonekcije. 

Soreca: Mislim da je to pitanje za nekog drugog, ne za mene. Ono što vam mogu reći je da smo posvećeni obavještavanju domaćih vlasti o rizicima koji se vežu za nedjelovanje. 

Ako se ne riješi pitanje državne imovine, a mi smo spremni sarađivati ​​s lokalnim vlastima po ovom pitanju, mislim da je vrlo važno da ovo pitanje dođe od domaćih aktera. Dakle, vrlo je jasno da to mora biti državni zakon koji odražava presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Bilo koje drugo rješenje neće razriješiti pitanje državne imovine.

Dakle, ne govorimo o nametanju od visokog predstavnika, iako je Ured visokog predstavnika dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Soreca: Govorimo o rješenju u skladu s odlukama Ustavnog suda, a to je je državni zakon. Dakle, potrebna je odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.