Slovenci danas na lokalnim izborima, najveća neizvjesnost vlada u Ljubljani

(Patria) - Više od 1,6 miliona birača s pravom glasa izaći će danas na birališta kako bi izabrali gradonačelnike i općinske vijećnike u svih 212 slovenačkih općina.

Deveti lokalni izbori

U Sloveniji su to deveti lokalni izbori od nezavisnosti i četvrti u sadašnjem teritorijalnom ustroju sa 212 općina. Prvi put u broj birača nisu uključeni državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji po zakonu donesenom početkom septembra.

Najveća neizvjesnost vlada u prijestonici. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, koji traži sedmi uzastopni mandat, nakon dvadeset godina vjerovatno neće pobijediti u prvom krugu.

Dvije posljednje ankete šalju ga u drugi krug, zakazan za 29. novembra, protiv čelnika Ljevice Luke Meseca. Za političara koji je glavni grad dosad osvajao bez drugog kruga to je ozbiljan test.

Prema istraživanju Ninamedije, Janković ima 33,2 posto, a Mesec 22,9 posto podrške. Agencija Valicon dobila je gotovo istu sliku: među opredijeljenima Janković ima 33,3, Mesec 22,6. Drugi krug smatraju "gotovom činjenicom".

Brojke pokazuju koliko se promijenio položaj čovjeka koji je svih šest dosadašnjih izbora u Ljubljani dobio u prvom krugu, posljednji put 2022. sa 61,83 posto glasova. On je uvjeren da će sve biti gotovo već danas.

- Ljubljančani znaju šta sa mnom dobijaju, odnosno zadržavaju. Nedjelju čekam s optimizmom - poručio je Janković.

U drugom krugu ankete mu i dalje daju prednost, ali manju. Prema Valiconu, Janković bi među opredijeljenima osvojio 54,4 posto, a Mesec 45,6 posto. Oktobarska anketa Ninamedije dala je znatno tješnji rezultat - 35,2 prema 33,4 posto.

Mesec je kampanju otvorio porukom da je "nakon 20 godina jednog gradonačelnika vrijeme za korijenitu promjenu". Naglasio je da se ne bori protiv Jankovića lično, nego za grad koji sebi ljudi mogu priuštiti.

Njegov put do gradonačelničke fotelje otežava rascjep na ljevici. Gibanje Svoboda istaklo je vlastitog kandidata Klemena Boštjančiča, iako bivši premijer Robert Golob ne skriva da je "veliki zagovornik" Jankovića.

Slovenački list Delo piše da je desnica u međuvremenu odustala od prijestonice i sve snage usmjerila na Maribor. Ondje se prvi put nakon osam godina bira novi gradonačelnik.

Saša Arsenovič, koji je grad vodio u dva mandata, odlučio se ne kandidovati. Njegovo povlačenje uslijedilo je nakon što je Nacionalni istražni ured (NPU) u martu pretražio sjedište gradske općine i njegov dom zbog sumnje na privredni kriminal i korupciju.

Arsenovič nije optužen, sve navode o malverzacijama odbacuje i tvrdi da istraga nije utjecala na njegovu odluku.

Utrku za njegovo naslijeđe vodi osoba bez ikakvog političkog iskustva. Prema anketi Instituta Mediana, među opredijeljenim biračima prvi je nestranački kandidat Bor Greiner sa 28,8 posto.

Slijede Matevž Frangež, zajednički kandidat SD-a, Ljevice i Liste biciklista i pješaka s 24,6 posto, zatim slijedi Katja Koren, kandidatkinja Demokrata, SDS-a, NSi-ja i Fokusa s 21 posto te Andrej Bauman, kojeg je podržao Arsenovič, sa 14,9 posto. Drugi krug je i ovdje gotovo izvjestan.

Kampanju obilježile istrage

Greiner je Mariborčanima poznat kao dugogodišnji novinar i urednik Radija City. Poručuje da "gradonačelnik mora biti vođa, a ne menadžer".

Frangež obećava da će Maribor "otvoriti novo razvojno poglavlje". Analitičari kažu kako će u drugom krugu ključna biti podrška kandidata koji ispadnu u prvom.

Maribor nije jedini grad u kojem su kampanju obilježile istrage.

U Kranju je kampanju obilježio snimak na kojem predsjednik parlamenta Zoran Stevanović govori da je preko svoje funkcije našao donatora za kupovinu općinskog zemljišta za pravoslavnu crkvu, a gradonačelnik Matjaž Rakovec dodaje da se namjena parcele, inače predviđene za groblje, može promijeniti "po hitnom postupku", nakon čega je KPK primio više prijava, iako obojica negiraju zloupotrebu.

U Moravčama se na izbore vraća Milan Balažic, osumnjičen za primanje mita. Ostavku je podnio iz pritvora u junu, a pušten je početkom jula. Optužbe odbacuje kao politički motivisane.

U Piranu je gradonačelnik koji se opet kandiduje Andrej Korenik pod istragom zbog pogodovanja.

Na ovim izborima nastavlja se dugogodišnji trend slabljenja zanimanja za lokalnu politiku. Godine 2006. za gradonačelnička mjesta takmičio se 991 kandidat, a sada ih je 614.

U 109 općina gradonačelnik će biti izabran već u prvom krugu jer se takmiče jedan ili dvoje kandidata.

Nacionalna politika osjeća se kroz činjenicu da nova vladajuća koalicija prvi put odmjerava snage na lokalnom nivou.

U Ljubljani i Mariboru glasanje je dobrim dijelom i obračun stranaka bivše vlade s novim koalicijskim partnerima. Analitičari, pak, naglašavaju kako lokalni izbori zapravo predstavljaju 212 zasebnih izbornih procesa iz kojih se ne mogu izvlačiti zaključci o odnosu stranaka na nacionalnom nivou.

Ističu i da je posebnost slovenačkih lokalnih izbora što mnogi lokalni političari uopće nemaju ambicije uključiti se u državnu politiku nego se fokusiraju na komunalne usluge, infrastrukturu i razvoj svojih gradova.

Iznimka je bio Marjan Šarec, komičar koji je 2010. izabran za načelnika Kamnika, općine od tridesetak hiljada stanovnika. Kao kandidat izvan etabliranih stranaka 2017. ušao je u drugi krug predsjedničkih izbora protiv Boruta Pahora i osvojio 47 posto glasova.

Taj mu je rezultat dao zamah da njegova Lista 2018. završi druga na parlamentarnim izborima i sastavi manjinsku vladu, koju je vodio od septembra 2018. do marta 2020. godine.

Rezultati izbora znat će se večeras, ali najzanimljiviji dueli biti će odlučeni tek dvije sedmice kasnije.