Sevlid Hurtić za Patriju: BiH se nikada neće raspasti, a 5. oktobra mnogi će se iznenaditi

Predsjednik BH Zelenih i aktuelni ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić u razgovoru za Patriju govori o političkim odnosima u BiH, evropskom i NATO putu, unutrašnjem uređenju države, odlasku radne snage, zaštiti okoliša, reformama i očekivanjima od predstojećih izbora.

Hurtić smatra da bi politička komunikacija u BiH konačno morala izaći iz začaranog kruga stalnog propitivanja opstanka države. Za njega je pitanje granica BiH završeno i o tome, kako kaže, više ne bi trebalo ni razgovarati.

„Meni je važno da u komunikaciji više ne razgovaramo o tome je li država BiH upitna ili nije. Granice BiH su nepromjenjive, bile su i ostat će. To je parola koja treba da se provlači svaki dan i da ljudi znaju“, kaže Hurtić.

Kada je riječ o unutrašnjem uređenju, smatra da ono mora biti rezultat dogovora i ustavnog okvira, dok evropski put BiH vidi kao proces koji će, prema njegovoj procjeni, trajati znatno duže nego što se politički često najavljuje.

„Ja sam siguran da mi u EU nećemo ući u sljedećih deset godina“, kaže Hurtić, dodajući da će značaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice posebno doći do izražaja kada BiH ozbiljnije uđe u poglavlja 23 i 24.

Istovremeno, prema NATO-u nema takvu rezervu. Naprotiv, kaže da bi volio da je BiH u NATO-u već sada.

„Ulaskom u NATO BiH za vijek vijekova više neće biti rata ovdje. Svakom političaru koji priča o ratu to bi bila besmislena priča. Kada ste u NATO-u, to je druga priča“, kaže Hurtić, navodeći odnose Turske i Grčke kao primjer država koje mogu biti u politički zategnutim odnosima, ali ne ulaze u rat.

Govoreći o političkim odnosima u Republici Srpskoj, Hurtić smatra da je predizborna kampanja ponovo previše opterećena nacionalnim temama, dok su pitanja svakodnevnog života građana ostala u drugom planu. Posebno se osvrće na opozicione političare u RS-u i njihovu potrebu da se pozicioniraju kroz oštriju nacionalnu retoriku.

„Niko ne priča o socijalnoj karti, o boljem životu, niko ne priča o otvaranju granica i prohodnosti. Samo – što jača nacionalna tema, što je jača nacionalna fešta na mom skupu, to sam ja bolji“, smatra Hurtić.

Za njega je problem što se politička utakmica i više od tri decenije nakon rata i dalje dominantno vodi kroz nacionalne teme.

Istovremeno, Hurtić smatra da BiH ima ogromne neiskorištene potencijale, posebno kada je riječ o prirodnim resursima, turizmu i vodi. Upravo vodu vidi kao resurs koji bi u budućnosti mogao imati veću vrijednost od nafte.

„Mi imamo vodu, a voda će biti jedan od najznačajnijih resursa. Bit će značajniji resurs od nafte. Mi tražimo čistu ekonomiju. To može biti turizam“, kaže Hurtić.

Kao jednu od velikih prilika vidi razvoj turizma, posebno imajući u vidu geografsku poziciju BiH, aerodrome i blizinu planinskih destinacija. Međutim, upozorava da se turistička ponuda ne može graditi bez promjene odnosa prema okolišu.

„Ne možemo dovesti turistu, a na granici visi kesa. Politika kazne funkcioniše mnogo bolje nego pozivanje na lijepu riječ“, kaže on.

Posebno upozorava na problem odlaska kvalificirane radne snage. BiH, kaže, rizikuje da u narednom periodu ima veliki broj nezaposlenih, ali sve manje ljudi spremnih i sposobnih da rade poslove koji su potrebni privredi.

„Otišlo je mnogo kvalitetnih stručnjaka. Sada je kod nas situacija da su naši ljudi otišli gore, a doći će nam ljudi iz Pakistana, Nepala i drugih zemalja i učit će ovdje ono što naši ljudi znaju, ali će to raditi negdje drugo“, upozorava Hurtić.

Kao jednu od prvih reformi koju bi trebalo provesti izdvaja energetsku tranziciju, posebno kroz podršku građanima za ugradnju toplotnih pumpi i solarnih panela. Smatra da država treba učestvovati u finansiranju, ali ne u potpunosti, jer građani tada, kako kaže, više cijene ono u šta su i sami investirali.

Kada je riječ o izborima, Hurtić smatra da se najveća politička utakmica neće voditi na skupovima političkih partija, već među građanima koji uglavnom šute i ne govore javno za koga će glasati.

Prema njegovom mišljenju, upravo tih, kako ih naziva, „80 posto“ birača koji ne dolaze na skupove i javno ne iskazuju političke stavove može donijeti najveća iznenađenja.

„Nikada ljudi nisu šutjeli kao sada. Prije su se ljudi svađali zbog političkih razmirica. Sada šute i ne komentarišu za koga će glasati. Svakome kažu: 'Za tebe ću'. Bit će iznenađenje na ovim izborima i mnogi će se za glavu hvatati“, kaže Hurtić.

Građanima koji tvrde da su „svi isti“ poručuje da ipak izađu na izbore i pronađu političku opciju koja im je najbliža. Smatra da bi niska izlaznost dodatno učvrstila postojeće političke odnose, dok bi veća izlaznost mogla donijeti značajne promjene.

Hurtić vjeruje i u nove tehnologije u izbornom procesu, posebno kada je riječ o sprečavanju zloupotrebe identiteta na biračkim mjestima. Smatra da građanima treba mnogo više objašnjavati šta se dešava u slučaju pokušaja zloupotrebe njihove lične karte.

Na kraju razgovora ponovo se vraća na pitanje opstanka države i poručuje da za njega tu nema dileme.

„Ja želim ponoviti da je BiH neupitna i da se ona nikada neće raspasti“, kaže Hurtić.

Ipak, upozorava da će nakon izbora biti potrebno vidjeti kako će se politički odnosi preslikati na različite nivoe vlasti. Kaže da nije dovoljno samo pred izbore govoriti o jedinstvu, a nakon izbora zaboraviti sve što je izgovoreno tokom kampanje.

„Puno krvi padne u izbornoj kampanji, pa onda kasnije kao da se ništa nije desilo. Ja ne mogu to tako. Nije sve politika. Ima i neko dostojanstvo, obraz, duša...“

A kada je riječ o samom izbornom danu, Hurtić ostaje pri uvjerenju da će rezultat donijeti iznenađenja.

„Mislim da će se mnogi iznenaditi 5. oktobra.“

Cijeli intervju sa Sevlidom Hurtićem pogledajte na linku ispod.