Državno ministarstvo poljoprivrede nasušna je potreba svih: Problemi su isti i u Semberiji, i u srednjoj Bosni i u Hercegovini

(Patria) - Bijeljinski poljoprivrednik Mustafa Gradaščević kaže da je tokom nedavno završene predizborne kampanje veliki broj kandidata iz svih političkih opcija govorio o poljoprivredi, snimali su predizborne spotove u njivama, štalama, voćnjacima, sve s ciljem da od poljoprivrednika pridobiju pažnju i naposljetku, i njihov glas.

"Govorili su kako nam je poljoprivreda bitna, da se poljoprivredi mora posvetiti više pažnje, da se mora ovo i da se mora ono. I sve to stoji. Samo, niti jednog kandidata nisam čuo da se mora, i da će se zalagati za osnivanje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou.

Ali, da budem do kraja iskren, nisam ni među poljoprivrednicima uočio da neko od nas izlaz iz naših težaških teškoća traži u ovom pravcu. Kao da smo zaboravili onu narodnu - dok dijete ne zaplače mati ga neće podojiti", piše Gradaščević u objavi na Facebooku.

A ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, naglašava, nasušna je potreba svih onih koji žive od poljoprivrede u cijeloj Bosni i Hercegovini.

"Neki će reći da je to političko pitanje, da će ga osporavati politika iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, da je to neizvodivo itd. Sve to stoji, ali šta je u Bosni i Hercegovini išlo lahko?

Za sve se moralo predlagati, uprijeti, tražiti, pregovarati, zatezati, popuštati... Jednostavno, ovo se pitanje mora staviti na pregovarački sto. Jer problemi poljoprivrednika u Semberiji, srednjoj Bosni ili Hercegovini su isti.

Iste mi muke mučimo. Braća smo po mukama. Helem, vrijeme je postizbornih razgovora i pregovora, te dogovaranja potencijalnih koalicija. Idealna je prilika da se ova tema stavi na sto i bude tema razgovora", potcrtava Gradaščević.

Prema njegovim riječima, izvan svake vrste politikantstva, tema ministarstva poljoprivrede Bosne i Hercegovine tiče se boljeg života svakog poljoprivrednika u našoj zemlji.

"Postojeći sistem je na djelu 30 godina i kao rezultat imamo smanjenje poljoprivredne proizvodnje, manji broj poljoprivrednih proizvođača, povećanje uvoza, praznija sela...

Benefite od osnivanja državnog ministarstva valjda ne treba posebno elaborirati. Prije svega to je jedna adresa sa kojom unutrašnji ali i vanjski faktori mogu i trebaju razgovarati.

Ujedno, to je uslov koji će nam EU u toku pristupnih pregovora, prije ili kasnije, postaviti. Dalje, to je čitav niz mjera koje entitetska i kantonalna ministaratva ne mogu uvesti.

Naprimjer, plavi dizel koji skoro sve zemlje u okruženju imaju. Razne druge vrste poticaja i mjera kojom se štiti domaći agrar. A možda prije svega ovoga je usvajanje državne strategije o poljoprivrednom sektoru.

A dok se ne osnuje ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou mi ćemo se, k'o i do sad, dovijati kako znamo i možemo", poručuje Gradaščević.

Navodi i kako je ovih dana aktuelna sjetva pšenice, nikad teža - u svakom smislu. I što se tiče obrade i pripreme zemljišta - jer je zemlja suha, teška i skoro nemoguća za obraditi - do veće količine padavina.

"Onaj ko ima uslove radi redukovanu obradu zemljišta, bez oranja, samo tanjiranje teškim tanjiračama u više prohoda da bi se napravio sjetveni sloj od oko 5 cm kako bi se moglo unijeti sjeme.

Drugi problem su cijene goriva, sjemenske pšenice i đubriva. Cijena ovogodišnjeg roda pšenice bila je oko 0,33 KM/kg a litar dizela trenutno iznosi 3,70 KM. Dakle, litar dizela za 11 kg pšenice!

Dalje, cijena 100 kg NPK đubriva trenutno je 122 KM, odnosno, za 100 kg đubriva poljoprivrednik mora dati oko 370 kg pšenice!

A cijena sjemenske pšenice trenutno iznosi 135 KM za 100 kg pa poljoprivrednik za 100 kg sjemenske mora dati 400 kg merkantilne pšenice.

I sve ovo samo da bi se pšenica posijala, bez troškova proljetne prihrane, zaštite od biljnih napasnika kao i drugih troškova u toku proizvodnje.

Je l' nam potrebno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou ili ćemo i dalje umjesto pšenice sijati so i mlatiti praznu slamu", zaključio je svoju Facebook objavu Mustafa Gradaščević.