Porezna uprava FBiH bez direktora duže od dvije godine: Sporna ovlaštenja, disciplinski postupci i šutnja Vlade

(Patria) – Zašto jedna od najvažnijih finansijskih institucija Federacije BiH, koja godišnje prikuplja više od sedam milijardi KM javnih prihoda, duže od dvije godine nema direktora imenovanog u redovnoj proceduri? Ko upravlja Poreznom upravom FBiH i na osnovu kojih ovlaštenja?

Vlada FBiH je 1. avgusta 2024. godine, nakon razrješenja Šerifa Isovića zbog isteka mandata, ovlastila Admira Omerbašića, rukovodioca Kantonalnog poreznog ureda Tuzla, da organizira poslove i potpisuje akte iz nadležnosti direktora do imenovanja novog rukovodioca. Međutim, umjesto da pitanje rukovođenja bude riješeno u zakonskoj proceduri, uslijedile su nove dileme o pravnom osnovu za upravljanje ovom institucijom.

Sporno ovlaštenje i neodgovorena pravna pitanja

Vlada se prilikom davanja ovlaštenja Omerbašiću pozvala na član 19. stav (3) Zakona o Vladi FBiH, dok se u članu 4. Zakona o Poreznoj upravi FBiH propisuje da direktora i zamjenika direktora imenuje i razrješava Vlada na prijedlog federalnog ministra finansija, na mandat od četiri godine.

Dodatno, član 38. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Porezne uprave predviđa da zamjenik direktora obavlja poslove direktora u slučaju njegove odsutnosti ili upražnjenog mjesta, sve dok novi direktor ne preuzme dužnost.

Zbog toga se postavlja pitanje na osnovu kojeg pravnog osnova je Omerbašiću omogućeno da obavlja poslove direktora bez formalnog imenovanja, zašto nije imenovan vršilac dužnosti i zašto Vlada nije postupila u skladu s postojećim propisima. Posebno je važno razjasniti kako Omerbašić istovremeno može rukovoditi Kantonalnim poreznim uredom Tuzla i obavljati poslove direktora u Sarajevu.

Konkurs završen, imenovanje izostalo

Dodatne dileme izaziva postupak izbora direktora. Nakon poništavanja prvog konkursa, na ponovljenom konkursu Hasanović je položio ispit, a Agencija za državnu službu FBiH u martu 2025. godine dostavila je ministru finansija listu uspješnih kandidata. Ipak, prijedlog za imenovanje Vladi dostavljen je tek 13. decembra 2025. godine.

Zašto ministar nije ranije predložio imenovanje i zbog čega je postupak toliko dugo trajao, pitanja su na koja javnost još očekuje odgovor.

Istovremeno je istekao i mandat Slobodanu Vukoji na poziciji zamjenika direktora. Njegov četverogodišnji mandat, prema dostupnim podacima, okončan je u maju 2025. godine, dok je novo imenovanje uslijedilo u decembru iste godine.

To otvara pitanje na osnovu kojeg pravnog osnova je Vukoja obavljao dužnost u periodu između isteka prethodnog i stupanja na snagu novog imenovanja, kao i kakve posljedice taj period može imati na akte koje je potpisivao i prava koja je ostvarivao.

Disciplinski postupci i spor sa sindikatom

Dešavanja u Poreznoj upravi dodatno su zaoštrena pokretanjem disciplinskih postupaka protiv pojedinih rukovodilaca, šefova i zaposlenika. Prema navodima iz institucije, postupci su pokrenuti i protiv radnika koji su sačinili informaciju za tužilaštvo u predmetu GA-Gi Grude. Okolnosti i osnovanost tih postupaka zahtijevaju dodatna pojašnjenja.

Istovremeno, Sindikalna organizacija Porezne uprave najavila je štrajk, a menadžment je pokrenuo sudski postupak protiv sindikata. Sud je odbio zahtjev za određivanje privremene mjere kojom bi štrajk bio zaustavljen, dok je za 31. august 2026. godine bila zakazana rasprava o zahtjevu za zaštitnu mjeru.

Za sve to vrijeme izostaju jasna objašnjenja Vlade FBiH i federalnog ministra finansija o tome ko stvarno upravlja ovom institucijom, na osnovu kojih ovlaštenja i zašto pitanje direktora nije pravovremeno riješeno.

Pitanja o Vukoji i Autocestama FBiH

Dodatnu pažnju izaziva činjenica da je Vukoja imenovan i u Odbor za reviziju Autocesta FBiH, u kojem, prema navodima iz revizorskih izvještaja, učestvuje od 2015. godine.

Istovremeno se postavljaju pitanja o obračunu približno 46 miliona KM poreza na dobit koji je, prema navodima iz dostavljenog materijala, trebao biti usmjeren Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Potrebno je razjasniti šta o ovom pitanju govore revizorski nalazi, da li su nadležne institucije provjeravale eventualne nepravilnosti i jesu li te okolnosti razmatrane prilikom ponovnog imenovanja Vukoje.

Ključna pitanja su jesu li pravno valjani akti koje su potpisivali Omerbašić i Vukoja, ko snosi odgovornost za dugotrajno nepostojanje uredno imenovanog direktora i zašto Vlada i ministar finansija nisu javnosti ponudili jasna obrazloženja?

Porezna uprava upravlja milijardama KM javnog novca. Zbog toga pitanje njenog rukovođenja nije samo kadrovsko pitanje nego i pitanje zakonitosti, odgovornosti i povjerenja u institucije Federacije BiH. Javnost ima pravo znati zašto se imenovanje direktora toliko dugo odgađa i ko će preuzeti odgovornost za eventualne nepravilnosti.