Pahor: Reforma EU i ubrzanje proširenja na Zapadni Balkan geopolitička nužnost

(Patria) - Danas i sutra u Ljubljani se održava III. međunarodna konferencija instituta Prijatelji Zapadnog Balkana i Međunarodnog centra Nizami Ganjavi pod nazivom Zapadni Balkan u vrtlogu sigurnosne geopolitike. Učestvuje 35 govornika iz 24 države, što ovu konferenciju dodatno potvrđuje kao tradicionalno i sve značajnije referentno okupljanje u regiji i širem međunarodnom prostoru.

Konferencija je ponovo okupila vrhunske sagovornike – od bivših i aktuelnih državnika, preko specijalnih izaslanika za Zapadni Balkan, do vanjskopolitičkih donosioca odluka i vodećih stručnjaka za geopolitiku te evropske i zapadnobalkanske politike. U fokusu rasprava su posljedice promijenjenih sigurnosnih okolnosti u Evropi i svijetu, kao i njihov uticaj na budućnost Evropske unije i proces njenog proširenja.

Konferenciju je zvanično otvorio govorom Borut Pahor, bivši predsjednik Republike Slovenije, osnivač i direktor instituta Prijatelji Zapadnog Balkana. Nakon njega su govorili bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić. U uvodnim obraćanjima naglasili su važnost političke stabilnosti, sigurnosti i vjerodostojne evropske perspektive Zapadnog Balkana u sve složenijim globalnim okolnostima.

Bivši predsjednik Pahor je istakao:

„Došlo je vrijeme da razumijemo potrebu promjene strategije proširenja na Zapadni Balkan kao geopolitičku nužnost, što nije moguće bez promjena same Evropske unije. To zahtijeva snažnu i jasnu političku volju za promjene EU u pravcu jače unije iznutra i izvana (u smjeru Sjedinjenih Država Evrope), koja ambicioznom politikom proširenja zauzima prostor koji može i mora biti njen, inače ga može izgubiti. U ovom trenutku pozitivno je to što se zaista pomjeraju pregovori o skorom ulasku Crne Gore, ali Zapadni Balkan neće biti ni miran ni razvijen dok ne bude u potpunosti pod evropskom zastavom.“

Pahor je svoj nastup završio prijedlogom: „Zato predlažem hrabru, ali ne previše smjelu strategiju: da se 2030. godine u svim državama kandidatkinjama u regionu održe referendumi o članstvu u EU, a do tada se i sama EU mora pripremiti za taj korak.“

Prva tematska rasprava bila je posvećena novoj sigurnosnoj geopolitici i njenom uticaju na Evropsku uniju i dalje proširenje. Uvodna izlaganja dali su bivši predsjednici Poljske i Bugarske, Andrzej Duda i Rosen Plevneliev, visoki predstavnici Vijeća Evrope, Evropske komisije, kao i specijalni izaslanici Francuske, Italije i Slovenije za Zapadni Balkan, te priznati stručnjaci iz oblasti vanjske politike, sigurnosti i odbrane. Diskusiju je vodio Volkan Bozkır, bivši predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i bivši glavni pregovarač Turske za pristupanje EU.

Jedna od ključnih posebnosti ovogodišnje konferencije je što se prvi put sistematski i odvojeno razmatraju političke i sigurnosne prilike te reformski procesi za članstvo u Evropskoj uniji u svakoj od šest država Zapadnog Balkana posebno. Takav pristup omogućava dublji uvid u specifične izazove i dinamiku pojedinačnih država u regiji.

Cilj ove međunarodne konferencije je podsticanje otvorenog, suštinskog i inkluzivnog dijaloga o budućnosti Zapadnog Balkana u vremenu velikih geopolitičkih promjena. Konferencija je započela jučer prijemom kojem je, kao počasna gošća, prisustvovala predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, koja je govorila o situaciji na Zapadnom Balkanu i u svijetu.