Kuba upozorava na 'krvoproliće' ako SAD napadne, Washington uveo nove sankcije

(Patria) - Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel upozorio je na „krvoproliće“ u slučaju američkog napada, dok je američko Ministarstvo finansija sankcionisalo glavnu kubansku obavještajnu agenciju i najviše lidere u trenutku kada su tenzije između ljutih neprijatelja porasle, javio je AFP.

Diaz-Canel naglasio je pravo Kube da se brani dan nakon što je američki novinski site Axios izvijestio da je Havana dobila preko 300 vojnih dronova od Rusije i Irana i da razmatra njihovu upotrebu protiv američkih ciljeva.

Izvještaj, u kojem su citirani američki obavještajni zvaničnici, objavljen je usred rastućih spekulacija da Sjedinjene Države razmatraju vojnu akciju kako bi potkopale kubansku komunističku vladu.

Axios je citirao neimenovane američke zvaničnike koji su rekli da Havana razmatra napade dronovima na američku bazu u zaljevu Guantanamo na istoku Kube, na američke vojne brodove, a možda čak i na Floridu.

Pišući na društvenoj mreži X, Diaz-Canel je ponovio da Kuba „ne predstavlja prijetnju“ Sjedinjenim Državama ili bilo kojoj drugoj zemlji i upozorio da bi američki napad „izazvao krvoproliće s nesagledivim posljedicama“.

Nije se direktno osvrnuo na navodno kubansko gomilanje borbenih dronova, ali je rekao da ostrvo ima „apsolutno i legitimno pravo da se brani od vojnog napada“.

Kubanski ambasador pri Ujedinjenim nacijama zauzeo je slično prkosan stav.

„Ako neko pokuša da izvrši invaziju na Kubu, Kuba će uzvratiti, nema sumnje u to“, rekao je Ernesto Soberon Guzman za AFP u New Yorku.

„Šezdesetih godina, oni (SAD) su pokušali da napadnu Kubu i bili su poraženi. Naravno, svi mogu reći da je ovo drugačija situacija. Da, jeste. Ali volja kubanskog naroda se nije promijenila.“

Jači pritiska

Washington je jučer pojačao pritisak na Kubu najavom sankcija njenoj obavještajnoj agenciji i za devet kubanskih državljana, uključujući ministre za komunikacije, energetiku i pravosuđe.

Među sankcionisanima su bili i nekoliko visokih zvaničnika Komunističke partije i najmanje tri generala, prema saopštenju Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija.

Sjedinjene Države vrše pritisak na Kubu od januara, a predsjednik Donald Trump razmišlja o svrgavanju rukovodstva zemlje, kao što su to američke snage učinile u Venecueli tog mjeseca.

Washington je presjekao jednu od posljednjih ekonomskih žila Kube zaustavljanjem isporuka nafte iz Venecuele, njenog glavnog dobavljača goriva, i prijeteći carinama svakoj državi koja pokuša nadoknaditi manjak.

Trumpova naftna blokada pogoršala je tešku humanitarnu i energetsku krizu na Kubi, koju obilježavaju sve češći nestanci struje.

Kubanska vlada optužila je Washington da pokušava stvoriti izgovor za vojnu intervenciju, nakon što je prvo pokušao „zadaviti“ kubansku ekonomiju paralizirajućom blokadom goriva.

Izvještaj Axiosa objavljen je nekoliko dana nakon što je direktor CIA-e John Ratcliffe posjetio Havanu radi pregovora.

Izvještaj također dolazi usred izvještaja američkih medija da Trumpova administracija nastoji optužiti Raula Castra, devedesetčetverogodišnjeg brata pokojnog revolucionarnog vođe Fidela Castra, kao dio svoje kampanje pritiska.

Kuba kaže da je naftna blokada uzrokovala da ostanu bez dizela i lož ulja potrebnih za napajanje generatora koji dopunjuju proizvodnju električne energije u njenim oronulim elektranama.

U ponedjeljak je ostrvo primilo novu pošiljku humanitarne pomoći iz Meksika - petu od meksičke ljevičarske vlade od februara.

Za razliku od prethodnih pošiljki, koje je prevozila meksička mornarica, pošiljku je dostavio trgovački brod, koji je plovio pod panamskom zastavom, primijetili su novinari AFP-a.

Brod prevozi 1.700 tona pomoći.

Kubanski ministar za prehrambenu industriju, Alberto Lopez, rekao je da je pomoć uključivala mlijeko u prahu i grah za djecu i starije osobe.