Kuba otvara još više sektora za privatni biznis

(Patria) - Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u petak je najavio veće slobode za mala preduzeća širom zemlje, dok komunistička vlada poduzima korake za liberalizaciju ostrvske ekonomije suočena s teškom američkom blokadom, javio je AFP.

U govoru emitovanom na nacionalnoj televiziji, Diaz-Canel je rekao da će Kuba otvoriti više sektora privatnim preduzećima i pojednostaviti proces odobravanja za nove poduhvate.

„Za nedržavne oblike upravljanja, lista zabranjenih aktivnosti biće ograničena kako bi njihov opseg djelovanja bio što širi“, rekao je predsjednik. „U toku je proces... odobravanja svih neriješenih zahtjeva u najkraćem mogućem roku.“

Pod pritiskom naftne blokade koju je Washington nametnuo u januaru, kubanska vlada je predstavila niz reformi usmjerenih na otvaranje ekonomije.

Privatna preduzeća, koja mogu zaposliti do stotinu ljudi, odobrena su 2021. godine i postala su sve važniji dio kubanske ekonomije. Od februara im je dozvoljen uvoz goriva, sektor koji je prethodno isključivo kontrolisala država.

Kao dio novih mjera, vlada će omogućiti privatnim preduzećima da investiraju u ekonomiju pod jednakim uslovima kao i strani investitori, nakon što su neka od njih nedavno napustila Kubu usred zabrinutosti zbog američkih sankcija.

Diaz-Canel je rekao da vlada također razmatra ukidanje državnih posrednika u uvoznim i izvoznim operacijama.

Predsjednik je ponovio svoju posvećenost decentralizaciji ekonomije i davanju veće autonomije državnim preduzećima, koja čine otprilike osamdeset posto ekonomske aktivnosti.

Također je najavio reformu državne birokratije koja bi smanjila broj ministarstava i smanjila broj državnih zaposlenika, plan koji zahtijeva odobrenje parlamenta u julu.

Diaz-Canel je uvjeravao da će nove reforme „uskoro biti razmotrene i vrlo brzo odobrene“.

Također je nastojao da projektuje povjerenje uprkos rastućim ekonomskim poteškoćama zemlje.

„Država nije paralizovana.Država se inteligentno suočava sa ovom situacijom“, rekao jeDiaz-Canel, osuđujući ono što je opisao kao politiku „maksimalnog pritiska“ od strane Washingtona.

Pored naftne blokade, Sjedinjene Američke Države su uvele niz sankcija Kubi.Te mjere su dodatno pogoršale ekonomsku, socijalnu i energetsku krizu koja godinama potresa ostrvo uprkos njegovoj višedecenijskoj borbi protiv američkog embarga koji datira još iz 1962. godine.