Evropske vrijednosti ne mogu biti selektivne: Crna Gora mora jasno osuditi veličanje zločinca Ratka Mladića

Za NAP piše: Dr Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i jedan od čelnika Evropskog saveza (ES)

Za građane Bosne i Hercegovine važno je da imaju potpunu i jasnu informaciju o događajima u Crnoj Gori koji se odnose na reakcije nakon smrti i sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić uputio je saučešće povodom smrti Ratka Mladića - čovjeka koji je pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

To nije učinio bilo koji političar. Učinio je to predsjednik najvišeg predstavničkog doma Crne Gore, čovjek koji se nalazi na jednoj od najznačajnijih državnih funkcija u zemlji koja svoje strateško opredjeljenje temelji na članstvu u Evropskoj uniji.

Takva poruka nije i ne može biti samo privatni politički stav. Ona ima institucionalnu težinu i šalje poruku o tome kako jedan dio političke elite u Crnoj Gori posmatra osobu koja je pravosnažno osuđena za najteže međunarodne zločine.

Ratko Mladić nije heroj. Nije simbol koji treba slaviti. On je pravosnažno osuđeni ratni zločinac, komandant Vojske Republike srpske, čija je odgovornost za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine utvrđena pred međunarodnim pravosudnim institucijama. Njegovu doživotnu kaznu zatvora potvrdio je Međunarodni mehanizam za krivične tribunale.

Oko tih činjenica ne može biti kompromisa.

Odnos prema pravosnažno utvrđenim činjenicama o genocidu i ratnim zločinima nije pitanje nacionalne pripadnosti, političke ideologije ili različitog tumačenja prošlosti. To je pitanje elementarnog civilizacijskog i demokratskog standarda.

Sahrana kao politička poruka

Sahrana Ratka Mladića u Beogradu, uz državne simbole i prisustvo predstavnika dijela državnog vrha Srbije, uključujući ministre i pripadnike vojske, predstavlja događaj koji je imao snažnu političku i simboličku dimenziju.

Na sahrani su bili prisutni i predstavnici pojedinih srpskih političkih i drugih organizacija iz Crne Gore.

Crna Gora ima pravo i obavezu da samostalno kreira svoju državnu i vanjsku politiku. Ali upravo zato mora jasno pokazati gdje stoji kada su u pitanju genocid, ratni zločini i evropske vrijednosti. Zato je prema susjednoj Srbiji poruka državnih vlasti Crne Gore trebala biti oštrija.

Ne može se istovremeno govoriti o evropskoj budućnosti, vladavini prava, pomirenju i suočavanju s prošlošću, a ćutati pred javnim veličanjem čovjeka koji je pravosnažno osuđen za genocid.

Evropske integracije nisu samo pitanje otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. To podrazumijeva prihvatanje vrijednosti na kojima počiva evropski poredak - ljudskog dostojanstva, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, odgovornosti za ratne zločine, suočavanja s prošlošću i odbacivanja svih oblika veličanja zločina i zločinaca.

Srebrenica nije stvar političkog tumačenja

Međunarodna zajednica je pitanje genocida u Srebrenici jasno definisala. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine.

Time je još jednom potvrđeno ono što je već utvrđeno pred međunarodnim sudovima - da se genocid u Srebrenici ne može relativizovati, negirati niti pretvarati u predmet dnevnopolitičkih kalkulacija.

Skupština Crne Gore je, takođe, usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Zbog toga postoji dodatna obaveza institucija u Crnoj Gori da svoje djelovanje usklade sa principima koje su same proklamovale.

Nije dovoljno usvojiti rezoluciju. Vrijednosti te rezolucije moraju se braniti i onda kada je to politički neugodno.

Evropski standardi moraju važiti za sve

Posebno je važno što su i predstavnici Evropske komisije u svojim porukama jasno ukazivali na činjenicu da je Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, te da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i istorijski revizionizam nisu u skladu sa temeljnim evropskim vrijednostima.

Zato je pitanje za Vladu Crne Gore jednostavno: Da li će evropske standarde primjenjivati i kada je riječ o odnosima sa Srbijom?

Srbija ima pravo da vodi svoju politiku. Crna Gora, međutim, ima pravo, ali i obavezu, da štiti svoje evropsko opredjeljenje, dostojanstvo žrtava genocida i ratnih zločina, kao i sopstveni državni i institucionalni integritet.

Dobrosusjedski odnosi ne znače ćutanje pred veličanjem ratnih zločinaca. Naprotiv, istinski dobrosusjedski odnosi mogu se graditi samo na istini, odgovornosti, poštovanju žrtava i spremnosti da se otvoreno suočimo sa prošlošću.

Odgovornost institucija Crne Gore

U tom kontekstu, pokrenuta je inicijativa opozicije u Skupštini Crne Gore koja se odnosi na razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića. O političkom raspletu te inicijative odlučivaće poslanici 24. septembra, ali suština problema je mnogo šira od jedne funkcije i jednog čovjeka.

Riječ je o pitanju kakvu poruku Crna Gora želi poslati svojim građanima, žrtvama ratova devedesetih, zemljama regiona i Evropskoj uniji.

Poslanički klub Evropskog saveza (ES) predložiće ovih dana izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore kojima bi se jasno i nedvosmisleno uredila krivičnopravna odgovornost za javno veličanje lica pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, u skladu sa evropskim standardima i principima međunarodnog prava.

Istovremeno, smatram da Vlada Crne Gore mora razmotriti i adekvatan diplomatski odgovor na institucionalno i državno učešće u događajima kojima je odavana počast Ratku Mladiću, uključujući mogućnost pozivanja ambasadora Crne Gore u Beogradu na konsultacije i preispitivanja nivoa diplomatskih odnosa.

Ovo nije trenutak za diplomatsko ćutanje, relativizaciju ili kalkulacije. Ovo je trenutak da Crna Gora pokaže da su za nju evropske vrijednosti, međunarodno pravo, istina o genocidu u Srebrenici i poštovanje žrtava iznad partijskih i dnevnopolitičkih interesa.

Ako želimo u Evropu, moramo prihvatiti evropske vrijednosti

Crna Gora je svoju budućnost jasno vezala za Evropsku uniju. To strateško opredjeljenje mora biti vidljivo ne samo u deklaracijama i pregovaračkim dokumentima, već i u konkretnom djelovanju državnih institucija.

Evropska unija nije samo zajedničko tržište, fondovi i sloboda kretanja. Evropska ideja je nastala iz potrebe da se evropski kontinent nakon najvećih zločina u svojoj istoriji izgradi na miru, pomirenju, ljudskim pravima i vladavini prava.

Zato veličanje ratnih zločinaca nije samo uvreda za žrtve. Ono predstavlja suprotnost vrijednostima na kojima počiva savremena Evropa. Crna Gora mora pokazati da razumije tu razliku.

Ako je naš strateški cilj Evropska unija, onda evropske vrijednosti moraju biti mjerilo i naše unutrašnje i naše vanjske politike.

Srebrenica mora ostati mjesto pijeteta, a ne političkog kalkulisanja. Žrtve moraju imati dostojanstvo, a ratni zločinci ne mogu biti predstavljani kao heroji.

Crna Gora mora znati gdje stoji.

I to mora pokazati djelima, a ne samo riječima.