Politico: Rast cijena hrane uzrokovan ratom u Iranu na koži ćemo osjetiti tek iduće godine

(Patria) - Više od dva mjeseca nakon početka rata u Iranu, sukob još nije stigao do većine kupaca na blagajnama supermarketa.

Trgovački div "Carrefour" ustraje na tome da se cijene nisu mijenjale, a isto tvrdi i njemački diskontni lanac "Aldi".

No, to neće potrajati.

Rat u Perzijskom zaljevu do viših cijena hljeba dovodi kroz tri spora koraka: plin postaje gnojivo, gnojivo hrani usjeve, a usjevi postaju hrana.

Svaki korak traje sedmicama, a cijeli ciklus mjesecima, piše Politico, a prenosi Index.hr.

Pitanje tajminga

- Većina hrane koja je sada na policama supermarketa proizvedena je sirovinama nabavljenim ili ugovorenim prije punog izbijanja krize.

Sadašnja stabilnost stoga je uglavnom pitanje tajminga, a ne otpornosti tržišta - kaže voditelj Odjela za agroprehrambenu ekonomiju pri UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu David Laborde.

Evropa proizvodi vlastito dušično gnojivo, ali za to koristi uvozni plin. Kada poremećaji u Zaljevu podignu cijene plina, poskupljuje i evropsko gnojivo.

Otkako je iranska odmazda na američko-izraelske napade zatvorila Hormuški moreuz - ključni pomorski put, cijene plina skočile su za 59 posto, a neka gnojiva i do 50 posto.

U Njemačkoj se urea, najprodavanije gnojivo, sada prodaje za oko 550 eura po toni, što je porast s otprilike 370 eura prije rata.

Potrošači će prvo, do kasnog ljeta, osjetiti troškove goriva. Udarac zbog cijena gnojiva stiže kasnije.

Evropski poljoprivrednici imali su sreće za proljetnu sjetvu. Većina se opskrbila gnojivom prije rata, a dužnosnici Evropske komisije kažu da su potrebe za ovu sezonu "uglavnom osigurane". Ali ta sreća istječe.

Poljoprivrednici sada naručuju gnojivo za jesenju sjetvu, no računica se ne poklapa. Pšenica se prodaje po istoj cijeni kao i prije rata, dok su troškovi gnojiva porasli.

Neki uzgajivači stoga smanjuju upotrebu dušika, a drugi prelaze na usjeve koji ga manje trebaju.

Oba izbora vode manjim prinosima 2027. godine, kada će kupci konačno osjetiti posljedice rata.

Neke zemlje nisu imale ni zalihe za proljeće. Irska gotovo da nema vlastitu industriju gnojiva, a 90 posto njenog poljoprivrednog zemljišta čine travnjaci kojima dušik treba tokom cijele sezone.

Većina irskih poljoprivrednika, kaže Noel Banville iz Udruženja irskih poljoprivrednika, nabavku počinje tek u februaru i nastavlja do septembra. Nisu kupovali unaprijed i sada potpisuju narudžbe po ratnim cijenama.

U Švedskoj, srednje velikom poljoprivrednom igraču u EU, nacionalni poljoprivredni savez izračunao je da je rat već koštao njegove članove 160 miliona eura, odnosno 12 posto dobiti.

- Poljoprivrednici koji imaju gnojivo na zalihi mogu nastaviti s radom prema planu. Oni koji ga nemaju koristit će manje gnojiva, imat će manji urod i na kraju će troškove prebaciti na potrošače - upozorava Ingrid Rydberg iz saveza LRF.

Kao odgovor na poremećaj, Komisija je poduzela mjere za ublažavanje energetske krize i olakšala pravila o državnim podrškama za pomoć poljoprivrednicima.

No, gnojivo je teži problem. Ovisnost Evrope o uvoznom plinu za proizvodnju dušika stvarala se decenijama. Akcijski plan za gnojiva, koji će povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen predstaviti 19. maja, bio je u izradi mnogo prije rata.

Plan se temelji na četiri stupa: smanjenju ovisnosti o uvozu, poticanju domaće proizvodnje, promociji niskougljičnih alternativa i pomoći poljoprivrednicima da koriste manje gnojiva.

Nijedan od tih stupova ne nudi rješenje u vremenskom okviru potrebnom za odluke o sjetvi za 2027. Izgradnja tvornice gnojiva traje tri do četiri godine, a proizvodnja u EU već je 19 posto ispod nivoa iz 2019.

Porez na ugljik

Zatim je tu i porez. Granični porez EU na ugljik za uvezena gnojiva, poznat kao CBAM, stupio je na snagu 1. januara i nameće dodatnu naknadu na uvoz iz zemalja sa slabijim klimatskim pravilima.

Uz rast cijena uzrokovan ratom, ovaj porez čini gnojivo još skupljim upravo kada ga poljoprivrednici najviše trebaju.

Italija i Francuska žele da se njegova primjena obustavi, dok ga Poljska i Njemačka, gdje se nalaze najveće tvornice dušika u bloku, žele zadržati.

Čini se da je Komisija neodlučna: prema dva izvora upoznatima s temom, raniji nacrti plana od 19. maja uključivali su olakšice za CBAM, dok ih u najnovijoj verziji nema.

- Kada kriza na Bliskom istoku završi, trošak CBAM-a će ostati - rekao je Jean-Baptiste Boucher, direktor komunikacija u Copa-Cogeci, glavnom lobiju poljoprivrednika EU.

U Washingtonu, predsjednik Donald Trump, čiji su zračni napadi podstakli iransku odmazdu koja je zatvorila Hormuški moreuz, objavljuje statuse o monopolima na gnojivo i šalje mornaricu.

Američki poljoprivrednici, koji gnojivo kupuju neposredno prije sjetve i imaju manje vremena za skladištenje, već osjećaju posljedice koje Evropa očekuje sljedeće godine.

Oko 70 posto njih kaže da ove godine sebi ne može priuštiti sva potrebna gnojiva, prema Američkoj federaciji poljoprivrednih ureda. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a predviđa najmanji urod pšenice od 1919. godine.

Globalno, izloženost je još izraženija.

Brazil se suočava s nestašicom fosfata od čak tri miliona tona uoči septembarske sjetve soje. Etiopija, koja 90 posto svog dušičnog gnojiva prevozi kroz Džibuti iz Zaljeva, nema alternativu.

Meteorolozi sada procjenjuju vjerovatnoću snažnog El Niña na više od 90 posto, što donosi ekstremne vremenske uslove u iste regije koje su već najteže pogođene.

Svjetski program za hranu UN-a upozorio je da bi još 45 miliona ljudi moglo biti gurnuto u akutnu prehrambenu nesigurnost ako se rat nastavi nakon sredine godine.

- Ovo nije kao šok izazvan ratom u Ukrajini. On je bio trenutan. Ovaj je sporiji, ali znamo da nam stiže - napominje Alvaro Lario, predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, agencije UN-a osnovane nakon slične krize s gnojivom i naftom prije gotovo 50 godina.

Kina je pogoršala situaciju. Peking je do avgusta obustavio izvoz fosfatnih gnojiva, u martu ograničio mješavine dušika i kalija te najavio obustavu izvoza sumporne kiseline od maja.

Ograničenja izvoza, rekao je Lario, najveći su preostali rizik u sistemu - potez koji cjenovni šok pretvara u nestašicu.

No, njegova je šira poruka da se ove krize stalno ponavljaju, svakih osam do deset godina u posljednjih pola stoljeća, a strukturna rješenja obećana nakon svake rijetko se provode.

Plan Komisije za gnojiva, kada bude predstavljen 19. maja, bit će evropski odgovor na taj argument ili njegovo izbjegavanje.

Prvi CBAM certifikati dospijevaju na naplatu 1. februara 2027. Sljedeći urod bit će posađen prije toga. Do tada će se cijene u "Carrefouru" i "Aldiju" vjerovatno promijeniti.