Apelacioni sud u Beogradu: Ilija Jurišić oslobođen krivice za Tuzlansku kolonu

Apelacioni sud u Beogradu odlučujući o žalbi odbrane Ilije Jurišića kojeg su prethodno oglasili krivim zbog izvršenja krivičnog djela upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148, stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SRJ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina, u drugostepenoj odluci i pretresu održanom 25. decembra 2015. godine uvažilo je žalbu branilaca okrivljenog i preinačilo prvostepenu presudu, te Iliju Jurišića oslobodilo od optužbe da je izvršio krivično djelo upotreba nedozvoljenih sredstava borbe iz člana 148, stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ SRJ, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Jurišiću je stavljeno na teret da je za vrijeme oružanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji sukobi su se vodili: između naoružanih formacija na strani bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, u periodu od početka 1992. do 1995. godine, i između naoružanih formacija bošnjačkog i hrvatskog naroda sa jedne strane, sa oružanim formacijama Jugoslovenske narodne armije, u periodu od prve polovine 1992. godine, dana 15. maja 1992. godine u Tuzli, kao pripadnik bošnjačke i hrvatske strane u sukobu – u svojstvu dežurnog u operativnom štabu Službe javne bezbjednosti u Tuzli i ovlašćenjima izdavanja naredbi svim naoružanim formacijama ove strane u sukobu na području Tuzle, kršio pravila međunarodnog prava te je u tim sukobima poginulo 50 vojnika JNA i oko 50 ih je ranjeno.

Apelacioni sud je, nakon održane javne sjednice, našao da je prvostepeni sud ožalbenu presudu donio na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, iz kog razloga bi ista morala da bude ukinuta. Međutim, kako je u ovom predmetu prvostepena presuda već jedanput ukidana, to Apelacioni sud nije mogao da je ponovo ukine, već je bio u obavezi da sam presudi u ovoj krivično – pravnoj stvari. Zbog toga je Apelacioni sud održao pretres, na kome je ponovo ispitao vještake, pa je nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, našao da nije bilo neposrednih dokaza da je okrivljeni izvršio krivično djelo za koje je optužen, a da se takav zaključak, kao jedini mogući, ne može izvesti ni posredno, iz činjenica koje su nesporno utvrđene tokom postupka. Po shvatanju Apelacionog suda, dokazanost navoda iz optužnice Tužilaštva za ratne zločine su ostali na nivou sumnje, iz kog razloga je ovaj sud donio odlobađajuću presudu jer je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da će sud sumnju u pogledu dokazanosti činjenice od značaja za odluku riješiti u korist okrivljenog.