Može li CIK BiH ovjeriti učešće SNSD-a na izborima ako na njegovom čelu ostane Dodik?

Za NAP piše: dr. sc. Amir Šelo, pravni ekspert

Milorad Dodik je pravosnažnom presudom Suda BiH oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Rs u trajanju od šest godina.

Obzirom na pravosnažnost presude, sa istom nastupaju i pravne posljedice osude iz člana 203.a Krivičnog zakona BiH, i to:
- prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
- zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;
- zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Ukoliko se primijeni jezičko tumačenje člana 203. stav (5) Krivičnog zakona BiH, neosporno je da se na ovu odredbu odnosi i odredba člana 114. Krivičnog zakona BiH. U članu 114. stav (2) tačka a) Krivičnog zakona BiH je propisano da se pravne posljedice osude sastoje u zabrani sticanja određenih prava, među kojima su i "zabrana obavljanja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima". Član 2. Zakona o finansiranju političkih stranaka ("Službeni glasnik BiH" br. 95/12, 41/16) propisuje da se u smislu ovog Zakona, političkim strankama smatraju organizacije u koje se građani slobodno i dobrovoljno organiziraju radi učešća na izborima, te se, u skladu sa zakonom, registriraju kod nadležnog suda u bilo kojem entitetu, s ciljem provođenja političkih aktivnosti i ostvarivanja političkih ciljeva. Shodno navedenom, politički subjekt ili politička stranka je pravno lice na koje se može direktno primijeniti odredba člana 114. stav (2) tačka a) Krivičnog zakona BiH.

Članom 7. stav (1) Zakona o finansiranju političkih stranaka ("Službeni glasnik BIH" br. 95/12, 41/16) propisano je da se u budžetu institucija BIH i međunarodnih obaveza BiH osiguravaju sredstva za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BIH i parlamentarnih grupa, odnosno klubova poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Očigledno je da je državnim zakonom propisano finasiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BIH, a politički subjekt Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je zastupljen u Parlamentarnoj skupštini BIH.

Ukoliko se primijeni logično ili sistematično tumačenje člana 1. Odluke visokog predstavnika od 24.04.2025., kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za SNSD i Ujedinjenu srpsku, neosporno je da u istoj propisuje da se isplate ovim političkim subjektima "obustavljaju". Stavom 3., 4., 5. člana 1. iste Odluke propisuje se termin "obustave", a ne "prestanak" finasiranja iz javnih sredstava. Naravno, jedini ovlašten da u ovom slučaju da tumačenje ove Odluke je visoki predstavnik za BiH.

Bez obzira što je Narodna skupština Rs donijela novi Zakon o finansiranju političkih organizacija ("Službeni glasnik Rs" 45/25), čijim je članom 2. propisan način finasiranja političkih subjekta koji su zastupljeni u Narodnoj skupštini Rs, ovaj zakon nije ukinuo finansiranje poslaničkih i delegatskih klubova u Narodnoj skupštini Rs. Naime, članom 8. ovog Zakona je propisano da se finansijska sredstva za pokriće troškova poslaničkih i delegatskih klubova, u djelokrugu nadležnosti Narodne skupštine Rs i Vijeća naroda Rs, obezbjeđuju u budžetu Rs.

Sud BiH je u svom saopštenju od 01.08.2025. godine o pravnim posljedicama presude Milorad Dodik i dr. jasno ukazao da "pravne posljedice osude, koje su konkretno sadržane u članu 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, nastupaju po sili zakona i očigledno obuhvataju širi aspekt zabrane djelovanja od onog koji je sadržan u samoj mjeri sigurnosti".

Shodno navedenom, teleološkim tumačenjem odredbi člana 203.a stav (5) i člana 114. stav 2. tačka a) Krivičnog Zakona BiH, Milorad Dodik ne bi mogao ostati predsjednik političkog subjekta jer u skladu sa članom 113. Krivičnog zakona BiH pravne posljedice pravosnažne presude Suda BIH nastupaju po sili zakona.

U skladu sa članom 1.10. i članom 2.9. Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o prestanku mandata izabranog zvaničnika na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH. Prema tome, nije u nadležnosti Centralne izborne komisije da donosi odluku o prestanku mandata predsjednika bilo kojeg političkog subjekta u BiH.

Ipak, imajući u vidu pravne posljedice pravosnažne presude Suda BiH u slučaju Milorada Dodika, postavlja se pitanje kako će isti kao predsjednik u ime političkog subjekta SNSD moći potpisati izjavu da će se svojim aktivnostima pridržavati Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Naime, odredba člana 1.13. Izbornog zakona BiH propisuje da prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu potpisanu od predsjednika političkog subjekta da će se taj politički subjekt "svojim aktivnostima pridržavati Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH".

U tom kontekstu, na Centralnoj izbornoj komisiji u BiH je velika odgovornost da utvrdi da li će moći prihvatiti prijavu učešća političkog subjekta SNSD na prijevremenim izborima za predsjednika Rs i narednim Općim izborima 2026. ukoliko predsjednik tog političkog subjekta i dalje ostane Milorad Dodik, osoba koja je pravosnažno osuđena za neprovođenje odluka visokog predstavnika za BiH.