(Patria) - Našoj zemlji i dalje je potreban Ured visokog predstavnika (OHR) i u tome nema nikakve dileme, kaže u razgovoru za Novinsku agenciju Patria (NAP) bivši diplomata i profesor Enver Halilović.
Halilović je komentarisao pisanje portala Istraga.ba kako je dio internacionalne zajednice započeo pregovore oko uklanjanja Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za BiH. A ukoliko bi taj plan, u čijem osmišljavanju učestvuju i SAD, bio realizovan, Schmidt bi trebao otići do kraja ove godine.
Naš sagovornik smatra kako bi Schmidtov odlazak bio veoma poželjan i predstavljao bi historijski preokret, kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za internacionalnu zajednicu, a posebno za Njemačku i Evropsku uniju.
- U isto se vrijeme nadam da to ujedno neće značiti i zatvaranje OHR-a, imajući u vidu sve ono što bi trebao biti njegov politički i društveni zadatak u BiH u smislu transformacije njenog dejtonskog/etničkog u građansko uređenje na njenom putu ka Evropskoj uniji - ističe Halilović.
Odlazak Schmidta, dodaje, trebao bi biti krajnji cilj internacionalne zajednice, s obzirom na to da je svojim dosadašnjim potezima koje je vukao u Bosni i Hercegovini u svakom pogledu obrukao i sebe i nju.
- Ne mislim ovdje samo na onu izmjenu Izbornog zakona na sami dan izbora, već i na sve ostale aktivnosti koje je poduzimao u Bosni i Hercegovini. A posebno miješanje i neprimjeren uticaj na Evropski sud za ljudska prava u pobijanju, odnosno osporavanju presude "Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine" - govori Halilović.
Ističe da bi Schmidtov nasljednik, o kojem se također vode određeni razgovori u međunarodnim krugovima, trebao biti njegova sušta suprotnost.
- Ne bi smio voditi računa samo o interesima susjednih država u Bosni i Hercegovini, prije svega Hrvatske i Srbije, čime postaje prevashodno visoki predstavnik tih država, već biti visoki predstavnik Ujedinjenih nacija u BiH i primarno voditi računa o njenim interesima i izgradnji njenog novog ustavnog uređenja neophodnog za učlanjenje u Evropsku uniju.
Prema tome, taj čovjek bi prije svega morao da popravi sve ono što je ovaj (Schmidt, op.a.) pokvario i da onemogući jačanje entiteta spram države Bosne i Hercegovine.
A posebno bi se morao ograditi od silne štete koju je Schmidt nanio Bosni i Hercegovini angažovanjem u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju "Kovačević" - potcrtava Halilović.
I treća stvar, dodaje profesor - bilo bi krajnje vrijeme za donošenje Zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.
Halilović smatra kako bi bilo katastrofalno izmještanje OHR-a iz Sarajeva u Ženevu, o čemu se također vode razgovori u međunarodnoj zajednici.
- Mislim da je apsolutno besmisleno da uopšte i postoji bilo kakav OHR izvan Bosne i Hercegovine. To bi baš potpuno devalviralo smisao njegovog postojanja i zadaću koju ima u Bosni i Hercegovini.
Ne treba nikome visoki predstavnik koji će se sa političke scene Bosne i Hercegovine bilo gdje u svijetu sakriti u neku mišiju rupu - ocjenjuje Halilović.
Također je mišljenja kako nije isključeno da Schmidt, prije svog eventualnog odlaska, na nagovore zvaničnog Zagreba, ali i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića nametne odredbe Izbornog zakona BiH koje bi toj stranci omogućile da uvijek bira svog člana Predsjedništva BiH.
- Od tog se čovjeka može očekivati sve najgore. Nema ničega što ne može stati pod njegovu kapu. Za očekivati je i dalje njegovo stavljanje u funkciju izvršavanja, prije svega interesa Hrvatske, ali i Srbije protiv Bosne i Hercegovine, ali i stavljanje na stranu srpskih i hrvatskih političkih projekata i lidera unutar same Bosne i Hercegovine - govori profesor Halilović.
Još je jednom ponovio da je Bosni i Hercegovini svakako i dalje potreban OHR, s obzirom da i dalje nije osigurana njena transformacija u jednu održivu, samostalnu i suverenu državu.
- Procesi tranzicijske pravde nisu završeni, posebno nisu završeni na način koji omogućava transformaciju BiH u zemlju evropskih vrijednosti i evropskih političkih pogleda.
Stoga je Bosni i Hercegovini potreban visoki predstavnik, makar još neko vrijeme - dok objektivno postoji njena sigurnosna ugroženost izvana. A upravo tu veliku ulogu može odigrati autoritet koji visoki predstavnik ili OHR imaju u internacionalnoj zajednici - napominje Halilović.
Prema njegovim riječima, Schmidtov nasljednik imao bi zadaću da dovrši spomenute nedovršene procese u Bosni i Hercegovini, a ne da ih odugovlači i da ponovo čekamo na nekog novog visokog predstavnika koji će početi ozbiljno da se bavi svojim poslom u BiH.
- Bosnu i Hercegovinu treba samo staviti na normalne, evropske ustavne, političke tračnice i pustiti je da se razvija samostalno i suvereno. Da budem jasan, ja ne zagovaram i ne vidim potrebu za postojanjem OHR-a još dugo vremena, ali svakako je to neophodno sve dok ne obavi misiju za koju je zadužen - kaže Halilović.
Na kraju dodaje kako je za Bosnu i Hercegovinu iz sigurnosnog aspekta naročito važno da postane članica NATO saveza i na taj način sebi priskrbi taj "sigurnosni kišobran".
- Također je potrebno promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine na način da se omogući funkcionisanje njenih organa vlasti. Bio bi to ključ za onemogućavanje svih dosadašnjih ucjena tzv. etničkim i posebno entitetskim vetom u organima vlasti BiH - zaključuje Halilović u razgovoru za NAP.
(D.K.)